PARIZ, 15. listopada - (Hina/Reuter) - Od prostranih alpskih pašnjaka u Austriji do maloga rudarskoga gradića u blizini francuskoga grada Marseillesa, europski su stanovnici u nedjelju iskazali euroskeptični stav koji njihove vlade,
na vlastitu odgovornost, jednostavno ignoriraju.
PARIZ, 15. listopada - (Hina/Reuter) - Od prostranih alpskih pašnjaka
u Austriji do maloga rudarskoga gradića u blizini francuskoga grada
Marseillesa, europski su stanovnici u nedjelju iskazali euroskeptični
stav koji njihove vlade, na vlastitu odgovornost, jednostavno
ignoriraju. #L#
U Austriji je desničarska Slobodarska stranka Joerga Haidera, koja se
protivi koncepciji Maastrichta, dobila 28 posto glasova na prvim
izborima za europski parlament od kada je Austrija prošle godine
pristupila Europskoj uniji.
U francuskoj su kandidati Komunističke stranke i Nacionalne fronte,
stranke ekstremne desnice, koje se također protive dogovoru iz
Maastrichta, zajedno dobili rekordnih 64 posto glasova na dopunskim
parlamentarnim izborima koji se smatraju testom javnoga mnijenja na
nacionalnoj razini. U obje zemlje glasači su odlučili upravo preko
izbora iskazati svoj gnjev zbog strogih politika za čije uvođenje
krive inicijativu za ulazak u jedinstvenu europsku valutu pokrenutu
1991. godine ugovorom iz Maastrichta.
Francuski politički komentator Philippe Alexandre situaciju je u
gradiću Gardanneu pokraj Marseillesa, u kojemu je više od 60 posto
glasača bojkotiralo dopunske izbore, komentirao tvrdnjom da narod na
taj način želi iskazati svoj gnjev zbog politike koju vlada provodi
"u ime Europe".
Rezultati glasovanja u Austriji još su jedan dokaz da je austrijska
Slobodarska stranka jedna od najpopularnijih stranaka političke
desnice u Europi, koju u stopu slijedi njezin francuski ekvivalent pod
vodstvom Jeana Marie le Pena koji se zauzima za strogu
antiimigracijsku politiku. Haider je novinarima rekao da se njegova
stranka protivi dogovoru iz Maastrichta te da će se pridružiti svim
članovima europskog parlamenta koji razmišljaju na isti način. "Mi se
zauzimamo za Europu 'domovina', Europu u kojoj moć pripada ljudima",
kaže on.
Iako je unutrašnja politika imala velikog utjecaja na rezultate obaju
glasovanja, nije zanemariva činjenica da ipak upozoravaju na to da su
glasači velikog broja zemalja Europske unije, uključujući Dansku,
Belgiju, Švedsku i Britaniju, sve euroskeptičniji. Takvi rezultati
upućuju i na postojanje sve većega jaza među vladama zemalja koje su
počele međusobno usklađivati svoje proračune u nastojanju da ispune
kriterije za ulazak u europsku monetarnu uniju 1999. godine, kao i na
činjenicu da javno mnijenje za nezaposlenost, smanjivanje socijalne
skrbi i za povećanje poreza sve više okrivljuje Europu.
Socijal-demokratska vlada nove zemlje članice EU-a, Finske, svoju je
vjeru u uspjeh europske inicijative pokazala prošlog vikenda
priključivši svoju valutu mehanizmu Europskog monetarnog sustava što
prethodi ulasku u jedinstvenu valutu, a finski bi glasači svoju
konačnu presudu trebali dati sljedećeg vikenda kada budu birali svoje
prve predstavnike u europski parlament.
Iznimka takvom trendu u Europi jedino bi mogla biti Njemačka, čija je
oporbena Socijal-demokratska stranka poražena na regionalnim izborima
u ožujku nakon što se pridružila euroskeptičarima i zatražila odgodu
ulaska u sustav jedinstvene europske valute, iako se i tamo sve više
izražava euroskeptičnost, dok Bonn sve glasnije traži smanjivanje
svoga uloga u proračunu EU-a. Europske vlade iz takve situacije
izvlače različite pouke za kojima bi se trebale povoditi u daljnjim
pregovorima oko reforme EU-a. Tako Britanija uviđa da glasači ne žele
nastaviti s procesom integracije te da ne žele dovoditi u pitanje
suverenitet svoje države, dok Francuska i Njemačka tvrde da javnost
želi učinkovitiju i veću integriranost u pogledu zakona i reda, droga,
imigracije kao i vanjske te obrambene politike.
(Hina) gt fs
151500 MET oct 96