ANKARA, 14. listopada (Hina/Dpa/Reuter) - Odvraćanje od islamističkog ekstremizma, koje je u nedjelju na Kongresu vladajuće turske Stranke blagostanja (RP) zastupao premijer Necmettin Erbakan, iznenadilo je tursku javnost i potaknulo
pitanje radi li se tu o istinskoj strateškoj promjeni orijentacije stranke ili prikrivanju stvarnih ciljeva iz taktičkih, političkih razloga.
ANKARA, 14. listopada (Hina/Dpa/Reuter) - Odvraćanje od islamističkog
ekstremizma, koje je u nedjelju na Kongresu vladajuće turske Stranke
blagostanja (RP) zastupao premijer Necmettin Erbakan, iznenadilo je
tursku javnost i potaknulo pitanje radi li se tu o istinskoj
strateškoj promjeni orijentacije stranke ili prikrivanju stvarnih
ciljeva iz taktičkih, političkih razloga. #L#
Na 5. kongresu stranke, na kojem je Necmettin Erbakan ponovno izabran
za predsjednika stranke, nije bilo ni riječi o oslobađanju Palestinaca
ili Jeruzalema kao 1993. godine. Bile su zabranjene i zelene zastave s
arapskim natpisom koje izražavaju čežnju za šerijatskom državom kojoj
je Kur'an temelj kao i borbeni poklik Allah-u-akbar (Bog je velik).
Umjesto toga, šef stranke Necmettin pozvao je u svojem govoru pred
10.000 ljudi na očuvanje jedinstva domovine i nacije, utemeljenje
velike Turske te na ostvarenju sreće 6 milijardi stanovnika svijeta.
Taj 70-godišnji političar, od lipnja premijer u koaliciji sa Strankom
pravog puta ministrice vanjskih poslova Tansu Ciller, iznenadio je
odvraćanjem od islamističkog ekstremizma i prijatelje i neprijatelje.
Ni spomena više o odvraćanju od Zapada u korist okretanja islamskom
svijetu, prekidanju ugovora i sporazuma s Europskom unijom, istupanju
iz NATO-a ili o očuvanju islamskoga jedinstva.
Laicizacija bi u Turskoj, dakle odvajanje države od religije, prema
njegovim riječima, trebala biti kao i na Zapadu. Žene se neće
prisiljavati na nošenje zara niti će se ikome zabranjivati alkohol.
"Ne zanima nas kako se tko oblači niti što pije", rekao je Erbakan.
Turski premijer bi s turskom vojskom, kojoj je osigurao "posebno
mjesto" u svojem srcu, radio zajedno "ruku pod ruku". Ustvrdio je kako
ne teži stvaranju kopije iranske božje države. Za njega su također
načela utemeljitelja Turske Mustafe Kemala Ataturka obvezujuća.
U svojem 90-minutnom govoru Erbakan je samo kratko dodirnuo pitanje
oporbenog zahtjeva za glasovanjem o povjerenju s kojim će se suočiti u
srijedu. Taj zahtjev oporbe motiviran je Erbakanovim katastrofalnim
posjetom Libiji prije desetak dana.
Posjet Libiji izvrgnuo je Tursku kritikama, kako domaćina tako i
turskog NATO saveznika SAD. Oporba je optužila Erbakana da je na loš
glas iznio Tursku svojim posjetom Libiji, tijekom kojega je libijski
vođa Muammar Gaddafi oštro zamjerio Ankari odnos prema Kurdima te
bliske veze sa Zapadom.
Putovanje je teško ugrozilo Erbakanove planove da približi Tursku
muslimanskom i arapskom svijetu.
Taj problem mogao bi biti jedan od razloga njegove pomirljivosti.
Erbakan nije uspio do sada ostvariti ni svoja obećanja kao što je
rješenje 12-godišnjeg kurdskog pitanja na bazi ideje "muslimanskoga
bratstva", dok su populističke mjere kao što je 50-postotno povišenje
plaća više od sedam milijuna državnih službenika teško opteretile
slabo tursko gospodarstvo.
Predsjednik Stranke blagostanja je mogućnost popuštanja kurdskim
zahtjevima za samoupravom odbio jednako oštro kao i njegovi sekularni
prethodnici.
S druge strane, sumnju u Erbakanove namjere pobuđuju i neka
stajališta koja proturječe njegovu eksplicitnom republikanizmu i
zauzimanju za laičku državu. Žene su i dalje nepoželjne kao zastupnice
Stranke blagostanja i nisu zastupljene u novom vodstvu stranke.
Njegova namjera da poveća broj članova svoje stranke sa sadašnjih
četiri milijuna na osam, implicitno je u proturječju s njegovim
priznavanjem pluralističke demokracije. Poznato je naime da su
zahtjevi za enormnim omasovljenjem stranaka odlika totalitarnih i
jednostranačkih sustava."Ubuduće će izbori biti samo formalnost, a
rezultate ćemo objavljivati kod javnih bilježnika", rekao je Erbakan
opisujući kao on vidi ulogu izbora.
Turski mediji se prije svega pitaju je li taj izmijenjeni image
Stranke blagostanja "činjenica ili privid". Njegova potpuna odanost
državi, vojsci i pluralističkoj demokraciji za neke je autore znak da
je Stranka blagostanja u turskoj vladi integrirana u sustav, a da se
Erbakan teretom premijerske odgovornosti preobrazio u državnika.
Drugi međutim upozoravaju na to da Erbakan savršeno vlada umjetnošću
privida. Lijevo liberalni "Cumhuriyet" je upozorio na to da je Erbakan
daleko od toga da odgovara savjetu svetog Mevlana, naime "da izgleda
tako kakav jest ili da bude takav kako izgleda".
Njegova demonstrativno izražena zahvalnost na suradnji ministrici
Ciller, koja je Erbakanu omogućila ulazak u vladu nakon 27 godina
borbe, ne bi smjela zavarati niti zanemariti uvrede kojima su se
obasipali još na proljeće, kao ni činjenicu da još traje sudski
postupak između Erbakana i Ciller.
Tvrdi se naime da je Ciller prihvatila Erbakana kao premijera samo
zato da bi podalje od suda držala dosje s optužbama za zloporabu
položaja i korupciju.
Mnogi promatrači također smatraju da je Erbakanovo napadno
zagovaranje generalskog ustava iz 1982., kao "temelja demokracije i
ljudskih prava", također prikrivanje stvarnih Erbakanovih ciljeva.
Treba pričekati i na reakcije turske vojske u čijim redovima raste
nezadovoljstvo zbog Erbakana te zabrinutost zbog laicizacije što
pokazuju i špekulacije o tome bi li vojska i kada po četvrti put mogla
silom preuzeti vlast. Turska vojska je već tri puta, 1960., 1971. i
1980. preuzimala vlast u zemlji.
Jesu li premijerske odgovornosti stvarno promijenile Erbakana ili su
njegove riječi samo taktičko prikrivanje stvarnih namjera koje nailaze
na otpor i prepreke - ostaje da se vidi.
(Hina) sl sb
141545 MET oct 96