ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Ovogodišnja fiskalna politika po prvi puta počinje razvijati svoju razvojnu komponentu, a još neko vrijeme moramo imati jaku fiskalnu državu, jer mora rješavati pitanje obnove, prognanika, branitelja,
umirovljenika i socijalno nezbrinutih, istaknuo je uz ostalo na današnjoj sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora ministar financija Božo Prka na kraju rasprave o Izvješću o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove godine. Rebalansa proračuna u ovoj godini neće biti, ustvrdio je Prka, najavljujući uskoro i raspravu o prijedlogu proračuna za 1997.
ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Ovogodišnja fiskalna politika po prvi
puta počinje razvijati svoju razvojnu komponentu, a još neko vrijeme
moramo imati jaku fiskalnu državu, jer mora rješavati pitanje obnove,
prognanika, branitelja, umirovljenika i socijalno nezbrinutih,
istaknuo je uz ostalo na današnjoj sjednici Zastupničkog doma
hrvatskog Sabora ministar financija Božo Prka na kraju rasprave o
Izvješću o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište ove
godine. Rebalansa proračuna u ovoj godini neće biti, ustvrdio je Prka,
najavljujući uskoro i raspravu o prijedlogu proračuna za 1997. #L#
Ministar Prka je kazao da se u ovoj godini bilježi rast proračunskih
prihoda od 11,2 posto, što je uglavnom rezultat gospodarskog rasta,
odnosno rasta industrijske proizvodnje. Rast poreza na promet nešto je
niži od planiranog, ali raste prihod od poreza na dobit, napomenuo je
Prka, uz ostalo ističući i kako se iz ovogodišnjeg proračuna osiguralo
tri milijarde kuna za investicije, uglavnom za obnovu. Dodao je i da
je polovica od 200 milijuna njemačkih maraka inozaduženja namijenjeno
obnovi, te ocijenio da to zaduženje nije veliko.
Provedbu socijalne politike, odgovorio je zastupnicima, treba
spuštati i na jedinice lokalne samouprave, jer, pojasnio je Prka, neki
gradovi imaju višak prihoda koje nefunkcionalno usmjeravaju. Odgovorio
je i na neka konkretna pitanja iz rasprave, primjerice ocjenu Joze
Radoša (HSLS) da je nelogično što važne institucije kao Ured za
projekt sukcesije i Ured za ekonomiku i restrukturiranje javnih
poduzeća, nisu utrošile niti jednu kunu, ili da je Državni ured za
reviziju utrošio tek 21,5 posto planiranih sredstava. Sredstva za ta
dva ureda su povučena, odgovorio je Prka, dodajući da institucije koje
se tek ustrojavaju, kao revizija, ne mogu odmah povući sva sredstva.
Na problem "prenapuhanih" proračunskih stavki upozorilo je i Petar
Žitnik (HSS), primjerice kod Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
koje je u prvih šest mjeseci utrošilo tek 29 posto sredstava, dok je
Veselin Pejnović (SNS) ustvrdio da najviše novca odlazi na glomazan
državni aparat, pa tako na plaće u Saboru odlazi više od 19 milijuna
kuna, ali i da tek nešto manje odlazi na plaće u pojedinim županijama.
Božo Kovačević (HSLS) upitao je zašto se sredstva za rad Hrvatskog
informativno kulturnog zavoda osiguravaju iz tekuće rezerve proračuna,
a pita i o utrošku dva milijuna kuna za organizaciju koncerta u
Međugorju. Damir Kajin (IDS) upitao je pak koliko sredstava proračuna
odlazi u Herceg-Bosnu, na što ministar Prka pojašnjava da Hrvatska
surađuje s Federacijom BiH s kojom ima i niz zajedničkih projekata,
primjerice obnove mostova, cestovne i željezničke mreže. Uz niz
pitanja o pojedinim stavkama, zastupnici su u raspravi upozorili i na,
kako je kazao dr. Marko Veselica (HKDU), potrebu učinkovitijeg načina
kreiranja proračuna, te s druge strane "rigidnih, rigoroznih
mehanizama kako se novci troše". Veselica traži i da se razmotri
učešće Ministarstva obrane u proračunu, dok je za Ivana Heraka (HSLS)
temeljno pitanje korištenja sredstava odnos gospodarskog razvoja i
potrošnje, pri čemu upozorava na značajan pad sredstva za investicije
(tek pet do šest posto bruto društvenog proizvoda).
U uvjetima u kojima se Hrvatska nalazi proračun se ne može smanjiti,
ustvrdio je dr. Đuro Njavro. Put je jedino sporiji rast državnog
proračuna od rasta bruto društvenog proizvoda, a smatra da je moguće
da proračun u idućoj godini realno raste 3,5 posto. Njavro je upozorio
i na potrebu da se u proračunu za sljedeću godinu kompenziraju
socijalne posljedice uvođenja poreza na dodanu vrijednost. Te će se
implikacije, kako je kazao ministar Prka, rješavati socijalnim
transferima i povećanjem neoporezivoga dijela plaće. Naglasio je
također da će uvođenje PDV-a pomoći izvoznom sektoru.
Zastupnički je dom zaključio i rasprave o po hitnom postupku
upućenom prijedlogu zakona o doplatnoj marki "Izgradnja spomen-doma
Ante Starčević" te o Izvješću o Vladnim uredbama donijetim nakon 3.
lipnja ove godine. Poslijepodne se očekuje glasovanje o svim točkama
raspravljenima ovaj tjedan.
(Hina) sšh/bn ds
111349 MET oct 96