LJUBLJANA, 5. listopada (Hina) - U Ljubljani je danas nastavljen rad jučer otvorenog 25. kongresa europske organizacije kršćansko- demokratskih stranaka EUCD, koji će trajati do sutra i biti zaključen donošenjem kongresnih dokumenata
sa stajalištima europskih demokršćanskih stranaka o stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu u Europi.
LJUBLJANA, 5. listopada (Hina) - U Ljubljani je danas nastavljen rad
jučer otvorenog 25. kongresa europske organizacije kršćansko-
demokratskih stranaka EUCD, koji će trajati do sutra i biti zaključen
donošenjem kongresnih dokumenata sa stajalištima europskih
demokršćanskih stranaka o stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu u
Europi. #L#
Iznimno veliko zanimanje na kongresu je danas izazvao nastup
hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića, koji kongresu
prisustvuje kao vođa izaslanstva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Granić je uz izlaganje o političkim prioritetima Republike Hrvatske i
njezinim gledanjima na razvoj mirovnog procesa gotovo jedan sat
odgovarao na pitanja delegata iz različitih stranaka i država.
U izlaganju je istaknuo da je čvrsto uvjeren kako je rat u Hrvatskoj
stvar prošlosti i da se država sada može posvetiti rješavanju vanjskih
i unutarnjih problema, vlastitim snagama i u suradnji s međunarodnom
zajednicom. Naglašavajući veliku ulogu Hrvatske u mirovnom procesu u
BiH, Granić se posebno zadržao na pitanju reintegracije hrvatskog
Podunavlja u uvjetima "nove realnosti", kad su normalizacijom odnosa
Hrvatske i SRJ stvoreni uvjeti da se svi problemi među njima rješavaju
na bilateralnoj osnovi, za što su obje države izrazile spremnost.
"U tim uvjetima više nema potrebe za stalnom nazočnošću UNTAES-a",
rekao je Granić, dodajući kako bi produžavanje mandata UNTAES-a moglo
samo ohrabriti odgađanje provedbe najkritičnijeg aspekta njegova
mandata, a to je povratak 80.000 hrvatskih i drugih nesrpskih
prognanika u Podunavlje.
U vezi s mirovnim procesom u BiH hrvatski je ministar naglasio
privrženost Republike Hrvatske formuli iz Daytona, pri čemu je u
dugogodišnjoj rekonstrukciji BiH nakon rata Hrvatska kao ekonomski
vibrantna država spremna dati svoj prilog. Hrvatska je pritom,
upozorio je, spremna priznati svaki demokratski proces između tri
konstitutivna naroda, ali nikako ne i pokušaje promjene ustavne
definicije Federacije BiH, preveliku centralizaciju koja bi narušila
sadašnji sporazum entiteta. Teritorijalne promjene na štetu BiH ili
njezinih dvaju entiteta valjalo bi shvatiti kao prijetnju stabilnosti
u regiji, dodaje Granić.
Najveći dio pitanja koja su hrvatskom ministru postavljali delegati
kongresa odnosio se na rješenje zagrebačke krize, zakon o
medijima, suradnju s drugim strankama i pitanja manjina, te situaciju
oko povratka izbjeglih Srba u Republiku Hrvatsku.
Granić je pritom među ostalim rekao kako su nakon sporazuma s
Beogradom stvorene mogućnosti da se status manjina riješi bilateralnim
sporazumom, pri čemu je Hrvatska spremna prihvatiti i sugestije koje
bi na nacrt takvog sporazuma imali stručnjaci Vijeća Europe. Srbi koji
to žele mogu za povratak zatražiti preko hrvatskog veleposlanstva u
Beogradu. Kako je objasnio Granić, hrvatski Sabor prihvatio je zakon o
medijima gotovo jednoglasno, a pritom su u njegovoj izradi surađivali
i u njemu su radili i stručnjaci iz Vijeća Europe.
Zagrebačka izborna kriza bit će, kako je rekao, riješena ili
dogovorom stranaka, pri čemu je HDZ spreman i na koalicijsko
povezivanje, ili raspisivanjem novih izbora u prvoj polovici iduće
godine. HDZ je, kako je rekao Granić, spreman na koalicijsko
povezivanje i u Zagrebu i na državnoj razini, ali je pritom glavni
problem što druge stranke računaju da su iduće godine izbori za
Županijski dom, lokalni izbori i predsjednički izbori, pa iz taktičkih
razloga na to ne pristaju. Tako je iz pregovora o koaliciji u Zagrebu
iskočio HSLS, ali se vode pregovori i s HSS-om, koji je, kako je rekao
potpredsjednik HDZ-a, "prirodni saveznik HDZ-a".
Granić je inače u svojem nastupu i odgovorima delegatima izrazio
orijentaciju hrvatske vanjske politike koja je okrenuta euroatlantskim
integracijama i prijateljskom i dobrosusjedskom odnosu s državama iz
najbližeg susjedstva, pri čemu je posebno istaknuo Sloveniju, s kojom
je povezuju i političke bliskosti iz vremena osamostaljivanja i
stjecanja nacionalne nezavisnosti i državnog suvereniteta.
Granić je na pitanje francuskog delegata - što misli o tvrdnji koju
je iznio neki američki novinar (kako je rekao u "Herald Tribuneu") da
je "za BiH opasniji Tuđman od Miloševića", odgovorio da se s time
nikako ne može složiti. "Hrvatska i BiH bile su žrtve srpske
agresije", rekao je Granić, dodajući kako je Hrvatska zbog stvari koje
su se kasnije događale pristala i na punu suradnju s Međunarodnim
sudom za ratne zločine u Den Haagu.
(Hina) fl dr
051345 MET oct 96