PREDSJEDNIK TUĐMAN PRIMIO IZASLANSTVO PROSVJETNIH DJELATNIKA

ZAGREB, 4. listopada (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je danas u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo prosvjetnih djelatnika u povodu 5. rujna "Svjetskog dana učitelja". Obraćajući se prosvjetnim djelatnicima predsjednik Tuđman naglasio je da od povijesti svijeta u svim društvima prosvjetna djelatnost ima posebnu ulogu. "Od odgoja mladeži jednog naroda ne može biti ništa plemenitije, a u našim je uvjetima to od izuzetne važnosti zbog toga što mi upravo kroz školski sustav i odgoj novih naraštaja trebamo prevladati sve ono što nam je povijest koju smo imali ostavila negativnog u nasljeđe", kazao je hrvatski Predsjednik. #L# U ime 58 tisuća uposlenih hrvatskih prosvjetara predsjednika Tuđmana pozdravila je ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić. "Hrvatska prosvjeta upoznata je sa svim što ste u svojoj borbi za samostalnost Hrvatske učinili i računa na to da će te, kada Hrvatska gospodarski ojača, u istoj takvoj brizi i skrbi brinuti za prosvjetu", kazala je ministrica Vokić, zahvaljujući Predsjedniku na današnjem prijemu. U svom govoru prosvjetnim djelatnicima predsjednik Tuđman podsjetio je da Hrvati dugo nisu imali svoju samostalnu državu, zbog čega su jedva održali nacionalnu svijest, ali s njome ipak došli do današnje suverenosti. No, napomenuo je, "u njoj je ostalo odveć stranoga i tuđega, odveć prigušenog i potisnutog". S tim u svezi, Predsjednik je ukazao na "nadmetanje između Hrvatske i Europe". "Govore nam da trebamo postati Europa, da smo nekakav Balkan. Bili smo Europa ne manje nego li svi oni drugi", kazao je predsjednik Tuđman, upitavši koja to Europa ima gradove od Dubrovnika do Varaždina, takve povijesne spomenike kao što ih ima Hrvatska, umjetnike, kipare i književnike, intelektualce svjetske razine. "U odgoju naše mladeži treba usaditi tu samosvijest, ne u smislu da budemo nekakvi isključivi nacionalisti, šovinisti, ali da znamo da smo pripadnici jednog naroda koji se ima čime ponositi, svojim prilogom europskoj i svjetskoj civilizaciji", istaknuo je predsjednik Tuđman. Podsjetio je na ratove u Europi koja sada Hrvatskoj drži lekcije želeći joj na svoj način nametati okvire koji Hrvatskoj nisu u interesu. Predsjednik je rekao da je o tome govorio zato što se "svakodnevno susreće i s tim problemima i zato što, budimo realni, imamo u našem hrvatskom društvu još uvijek onih koji plaću za starim i jugoslavenskim i komunističkim režimom. Nije takvih velik broj, ima ih deset do petnaest posto". "Da nije bilo lako prevladati svo to nasljeđe koje je bilo protuhrvatsko, u najmanju ruku ahrvatsko", Predsjednik je kazao kako je svojim suradnicima savjetovao da prosvjetarima koji pišu udžbenike poruče da se u teritorijalni sastav Hrvatske uključi i hrvatsko podmorje i more. "Nisu se sjetili ni geografije, a i kad su to učinili nisu to učinili dosljedno", rekao je Predsjednik, upitavši po čemu je to masiv Velebita ili Mosora važniji za hrvatski teritorij i suverenost od podmorja između Splita i Visa. Nije istina", istaknuo je, "da to druge države ne čine. I Švedska, Finska, Norveška, Estonija, Albanija, i Njemačka su uključile svoj pomorski dio u teritorijalnu površinu svoje zemlje. Nije svjedno da li se svijetu i našem čovjeku Hrvatska predstavlja kao mala zemlja od 56 tisuća, ili kao srednja od 89 tisuća četvornih kilometara", kazao je predsjednik Tuđman, dodavši da je to primjer kako se ni u znanstvenim krugovima potpuno ne vlada materijom, odnosno do jučer nikako, a danas još uvijek bojažljivo. "Budite znanstveno dosljedni i bez kompromisa kad je riječ o hrvatskom interesu", poručio je predsjednik Tuđman. Za Hrvatsku je veoma važno, istaknuo je nadalje, da u odgoju mladih naraštaja tumačimo povijest kakva je ona bila i da što prije odgojimo naše ljude na onoj crti na kojoj smo stvorili samostalnu i suverenu državu, a ta je na pomirbi hrvatstva, odnosno shvaćanjem da ta hrvatska povijest, pa i u Drugom svjetskom ratu, nije mogla biti drugačija. Iz nje moramo, poručio je, Predsjednik, podjednaku važnost dati onome što je bilo bitno i podjednako osuditi ono što nije bilo dobro. "Prema tome, moramo reći da je NDH bila u okviru kvislinškog europskog poretka, ali je hrvatski narod htio svoju državu. Nije bila, znači, samo kvislinška tvorevina već i želja hrvatskog naroda za svojom samostalnošću", rekao je dr. Tuđman, podsjetivši da se u to vrijeme hrvatski narod u većoj mjeri opredjelio za antifašistički pokret koji je bio jedan od najjačih u Europi, ne zbog toga što su se Hrvati opredjeljivali za komunizam, već zato što im je taj komunistički pokret obećavao punu slobodu, pravo na samoopredjeljenje i ravnopravnost. Da nije bilo NDH ne bi bilo ni ZAVNOH-ovske Hrvatske, ali da nije bilo te ZAVNOH-ovske Hrvatske ne bismo imali ni onih ustavnih načela pomoću kojih smo mogli doći do suverene Hrvatske, napomenuo je dr. Tuđman. Istaknuo je kako mladim hrvatskim naraštajima treba objašnjavati povijesne činjenice koje su bitne za samosvijest i budućnost hrvatskog naroda. Time što smo se održali kada nas nitko nije htio, što smo opstali u ratu kada su svi, i Europa i SAD-a, htjeli da 1991. budemo poraženi, što smo "Olujom" oslobodili središnju Hrvatsku, pomogli Hrvatima u BiH, postali smo regionalana sila, ali još uvijek se bave idejom da nas vrate natrag, kazao je dr. Tuđman. Pri tom je podsjetio na izjave europskog predstavnika Carla Bildta da Europska unija treba naći strategiju regionalnog udruživanja južno od Slovenije i sjeverno od Grčke. "U takvim okvirima bili bismo u još gorem položaju nego li smo bili", kazao je, poručivši da samosvjest i politička zrelost hrvatskog čovjeka mora biti temelj da se ne dopuste više nikakava lutanja, obmane, Bleiburg, odnosno da nas se vrati u neke jugoslavenske i balkanske okvire. Podsjetivši na sjednicu Predsjedničkog vijeća u siječnju koja se bavila tim pitanjima, Predsjednik je istaknuo kako su se u javnosti čule ocjene da su to pretjerivanja. Naglašavajući da to nisu pretjerivanja Predsjednik je rekao da smo "do sada uspjeli samo u tome da nas formalno silom ne tjeraju, ali se još uvijek, čak i u ublaženoj izjavi Bildta, u službenom dokumentu Europske unije bave idejom kako da nas integriraju u Europu preko Balkana". Istaknuo je da shvaćanje naše povijesti, opstanka i bitka nije lako razlučiti ni zrelim naraštajima, a kamo li mladima, te da to nije nešto od dnevnog političkog interesa već se odnosi na prelamanja različitih svjetskih interesa na ovom području. "Na takvom smo geopolitičkom položaju da smo teško došli do samostalne države i da ćemo je teško održati ukoliko nećemo biti svjesni te svoje situacije i zreli da je održimo na načelima na kojima smo je i stvorili", istaknuo je hrvatski predsjednik, napominjući da je susretanje s takvim problemima svakodnevno. Iza svih tih propovjedanja i idela velikih sila krije se, kazao je predsjednik Tuđman, tko će vladati teritorijem ili tko će nam nešto prodati, a te spoznaje nažalost nema dovoljno. Predsjednik Tuđman na kraju je čestitao prosvjetarima njihov dan i zaželio im uspjeh u daljnjem radu, na osobno zadovoljstvo i u interesu hrvatske domovine. Napomenuo je kako zna da nisu dovoljno plaćeni, dodavši da nije nitko u Hrvatskoj. Ali s obzirom na postignuto tijekom šest godina stvorili smo osnove da u budućnosti nećemo trebati izdvajati tolika sredstva za stvaranje oružane sile, pa ćemo moći više izdvajti i za prosvjetu, kulturu i svekoliki napredak Hrvatske, zaključio je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Uz ministricu Vokić, pomoćnike ministra, u izaslanstvu prosjvetnih djelatnika bili su predstavnici svih hrvatskih županija i Grada Zagreba. Svečanom primanju pribivali su i savjetnici Predsjednika Republike dr. Ivić Pašalić, dr. Branimir Jakšić, dr. Branko Jeren i zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt. (Hina) sšh/dm ds 041650 MET oct 96