USTAVNI SUD O ZATEZNIM KAMATAMA

ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske razmatrao je na današnjoj redovitoj sjednici prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti propisa o visini stopa zateznih kamata. Nakon rasprave, Sud je obustavio postupak jer su osporene zakonske odredbe u međuvremenu prestale važiti, premda osporena razlika između kamata koje plaća obveznik javnog prihoda na nepravodobno plaćeni javni prihod i kamata koje se plaćaju na više plaćene iznose javnih prihoda postoji i danas. #L# Prema Zakonu o zateznim kamatama, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu po stopi koju uredbom propisuje hrvatska Vlada, s tim da se ta stopa primjenjuje i na iznose javnih prihoda koji nisu plaćeni u propisanom roku, a na više plaćene iznose javnih prihoda obračunavaju se kamate u visini koju također uredbom propisuje Vlada. Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti navedenih odredbi splitski je odvjetnik Tomislav Tutavac podnio još 1993. godine, navodeći da osporene zakonske odredbe "grubo vrijeđaju ustavna načela jednakosti i pravednosti, na kojima se temelji porezni sustav". U prijedlogu se dodaje da prema poreznim propisima žalba poreznog obveznika ne odgađa izvršenje rješenja o razrezu poreza, te da je više plaćeni porez u pravilu rezultat nepravilne primjene zakona od strane poreznih tijela, a kada će država vratiti više plaćeni porez ovisi isključivo od postupaka njenih tijela. "Svaka zakonska odredba prema kojoj bi država plaćala poreznom obvezniku kamate na više plaćene poreze i druge javne prihode od nekog datuma koji pada nakon datuma kad je on te poreze platio dovodi obveznika u nejednak položaj prema državi", ističe se u prijedlogu. Prema važećoj Uredbi o visini stope zatezne kamate, propisuje se da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze plaća zateznu kamatu od 24 posto godišnje, dok se na više plaćene iznose javnih prihoda obračunavaju kamate od 8,5 posto godišnje. (Hina) rd dd 021156 MET oct 96