(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 1. listopada (Hina) - Godišnje zasjedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu u utorak počinje traženjem očekivanog suglasja članica oko plana za ublažavanje tereta
dugova najsiromašnijih zemalja svijeta.
(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 1. listopada (Hina) - Godišnje zasjedanje Svjetske banke i
Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu u utorak počinje traženjem
očekivanog suglasja članica oko plana za ublažavanje tereta dugova
najsiromašnijih zemalja svijeta. #L#
Nakon što su proteklih dana ideju Svjetske banke o otpisu dijela
dugova 20 najsiromašnijih država podržale skupina sedam industrijski
najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) i Interim odbor MMF-a (tijelo
koje utvrđuje politiku ove međunarodne financijske institucije), plan
je u ponedjeljak dobio i potporu zajedničkog Razvojnog odbora MMF-a i
Svjetske banke.
Ako sve bude prema očekivanjima, program bi se počeo provoditi već
svršetkom ove godine i to najvjerojatnije na slučaju Ugande. Ovaj
projekt, kojega je Svjetska banka sačinila prije gotovo dvije godine,
trebao bi olakšati financijski teret 20-ak najsiromašnijih država,
pretežito afričkog područja južno od Sahare, koje zajedno duguju 122
milijarde dolara financijskim institucijama i kroz bilateralne
zajmove.
Iako je ovaj ambiciozni plan otpisa dugova najsiromašnijih zemalja,
težak sedam milijardi dolara, dobio potporu, pitanje njegova
financiranja nije u potpunosti riješeno. Naime, prijedlog da se dio
izdataka, odnosno udjel MMF-a u projektu, pokrije prodajom dijela
zlata te ustanove, ostavljen je za druga vremena.
Svjetska banka je pristala da kao početna sredstava odvoji 500
milijuna dolara, a njezin predsjednik James Wolfensohn predložio je da
ukupni doprinos ustanove bude dvije milijarde dolara. Pariški klub,
koji okuplja vlade razvijenijih zemalja, pristao je otpisati do 80
posto duga kojeg te zemlje imaju prema njemu.
Članice Pariškog kluba, MMF i Svjetska banka drže oko 77 milijardi
dolara ukupnog duga najsiromašnijih zemalja.
Sjedinjene Države, kao i dobar dio europskih zemalja, pozdravile su
multilateralni plan da se pruži pomoć siromašnim zemljama u otplati
dugova, podržavajući prijedlog da se prodajom određene količine zlata
MMF-a pomogne sudjelovanje Fonda u ovoj inicijativi. Prijedlog o
prodaji dijela zlata, do iznosa od dvije milijarde dolara, koji je
potekao od direktora MMF-a Michela Camdessusa i koji ima potporu
potrebne većine članica, naišao je, međutim, na snažan otpor Njemačke
na sastanku skupine G7, održanom pred početak godišnjeg zasjedanja.
Ministri financija i guverneri središnjih banaka sedam industrijski
najrazvijenijih zemalja svijeta suglasili su se u subotu da će
financirati program ublažavanja tereta dugova najsiromašnijih. Vrlo
neutralnom izjavom o tržištu valuta, objavljenom nakon sastanka,
ministri financija SAD-a, Britanije, Francuske, Njemačke, Japana,
Kanade i Italije izbjegli su pomutiti stabilnost tog tržišta koje se
bilježi posljednjih mjeseci.
Ravnatelj MMF-a Michel Camdessus u nedjelju je, na konferenciji za
novinare, predvidio brži gospodarski rast u Europi iduće godine,
procijenjujući da bi to pomoglo uvođenju zajedničke novčane jedinice
EMU u 1999. Stručnjaci su suglasni da na tom putu pred Europom stoji
problem visoke nezaposlenosti.
Velika Britanija je, pak, prije početka godišnjeg zasjedanja zatražila
promjene u pravilima MMF-a kako bi se zemlje u razvoju obvezale da se
otvore inozemnom kapitalu. To pitanje potaknulo je žučljivu raspravu
među zemljama u razvoju: dok mnoge pozdravljaju izglede za veća
privatna ulaganja, isto tako postoji i zabrinutost da bi novac mogao
jednako brzo otići ostavljajući ta gospodarstva u još težem stanju.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je, prije početka zasjedanja,
da planira do kraja godine postići dogovor s Bosnom i Hercegovinom o
trogodišnjem zajmu teškom oko 90 milijuna dolara, s minimalnom kamatom
od pola posto.
Prema navodima Svjetske banke, od 1,89 milijarde koliko je obećano kao
financijska pomoć Bosni za ovu godinu, oko 800 milijuna dolara već se
počelo realizirati ili je provedba programa pred samim početkom.
Svjetska banka i Europska komisija nadaju se da će do kraja godine
održati još jednu konferenciju na kojoj bi se prikupila nova sredstva
za obnovu BiH.
(Hina) ps br
011256 MET oct 96