PARIZ, 30. rujna - (Hina/AP) - Pokušaji francuske Vlade da se ušutka vođa francuske krajnje desnice Jean-Marie Le Pen, potaknuli su raspravu oko toga je li pametno žrtvovati slobodu govora u svrhu borbe protiv rasizma.
PARIZ, 30. rujna - (Hina/AP) - Pokušaji francuske Vlade da se ušutka
vođa francuske krajnje desnice Jean-Marie Le Pen, potaknuli su
raspravu oko toga je li pametno žrtvovati slobodu govora u svrhu borbe
protiv rasizma. #L#
Dok s jedne strane jedna skupina za zaštitu prava novinara osuđuje
predloženi zakon o cenzuri, političari i komentatori ga s druge strane
uglavnom svesrdno podupiru. Politički analitičar Yves Meny tvrdi da je
francuska Vlada uvijek spremna zabraniti neke slobode govora ako misli
da bi time mogla riješiti neke političke ili socijalne probleme.
Očekuje se da će francusko Državno vijeće, čiji je posao budno
praćenje ustava, u vrlo skoroj budućnosti preporučiti prijedlog zakona
o zabrani "širenja rasističkih i ksenofobičnih poruka". Francuski
stručnjaci za zakon tvrde da se francuski parlament, bez čijeg se
odobrenja ni jedan zakon ne može prihvatiti, neće tome protiviti.
Ako se takav zakon donese, svaka izjava koja bude smatrana napadom
na "dostojanstvo, čast ili reputaciju jedne ili više osoba a zbog
njihove etničke, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti", značit će
kaznu i do 300 000 franaka i jednu godinu zatvora.
Francuski ministar pravosuđa Jacques Toubon je, u interviewu za
ljevičarski list "Le Figaro" izjavio da je takav zakon potreban kako
bi se suzbila "sve veće netolerancija među ljudima". Konzervativna se
vlada odlučila na prijedlog tog zakona zbog opetovanih tvrdnji Le
Pena, vođe francuske Nacionalne fronte, o "nejednakosti rasa". Le Pen
je u interviewu za radio Monte Carlo izjavio da je predloženi zakon
tipično "diktatorska metoda".
U Francuskoj sloboda govora tradicionalno je nadležnost Vlade koja
redovito zabranjuje sve što smatra povredom privatnosti, klevetom ili
povredom državne sigurnosti. Početkom ove godine francuski je sud
zabranio knjigu u kojoj se tvrdi da je pokojni francuski predsjednik
Francois Mitterrand više od deset godina uspješno od javnosti skrivao
činjenicu da boluje od raka, s objašnjenjem da se radi o povredi
Mitterrandove privatnosti. Isto tako, francuske su vlasti prošle
godine privremeno zabranile knjigu o islamskoj teologiji jer "svojim
jasnim antizapadnjačkim stajalištem dovodi u opasnost javni red i
mir".
Francuska je nacionalna skupština 1995. godine odobrila čak i zakon
kojim je zabranjeno objavljivanje informacija vezanih za istrage o
policijskoj korupciji, ali ga je senat ukinuo nakon burne reakcije
javnosti. No, on bi, tvrdi Jean-Calude Colliard, profesor ustavnog
prava na Sorbonnei, sveučilištu u Parizu, bio potpuno u skladu s
ustavom. "Pravo je države da u ime naroda odluči što se smije reći.",
kaže on.
Le Pen je pokrenuo parnice protiv pokojne književnice Marguerite
Duras koja ga je nazvala rasistom, i bivšeg socijalističkog premijera
Michela Rocarda koji ga je optužio da je tijekom rata u Alžiru mučio
zatvorenike, uspješno ih optuživši za klevetu, a sada tvrdi da mu nove
vladine mjere za suzbijanje rasizma ne znače ništa.
Osim oštre osude od organizacije "Izvjestitelji bez granica", zakon
je dobio iznenađujuće malo kritika. Colliard to objašnjava tvrdnjom da
u francuskoj postoji sloboda govora, ali kako se jednostavno ne smije
dopustiti da se baš sve kaže.
Zakonu su čak i francuske organizacije za zaštitu ljudskih prava,
inače neprikosnosveni branitelji slobode govora, dali svoju podršku, a
neki čak tvrde da se moglo ići još i dalje, dok je jedini prigovor
opozicijske Socijalističke stranke bio kako je prekasno stigao.
"Francuski je revolucionar Louis Saint-Just govorio da "nema slobode
za neprijatelje slobode" što mu je služilo kao opravdanje za
uklanjanje neprijatelja revolucije. Danas je način isti, iako možda
nešto umjereniji", kaže Meny.
(Hina) gt fs
301437 MET sep 96