WASHINGTON, 29. rujna (Hina) - Guverneri središnjih banaka i ministri financija Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije održali su u nedjelju u Washingtonu sastanak na kojem je razmotren prijedlog Banke za međunarodna poravnanja (BIS)
iz Bazela o podjeli imovine bivše države deponirane u toj instituciji.
WASHINGTON, 29. rujna (Hina) - Guverneri središnjih banaka i ministri
financija Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije održali su u nedjelju
u Washingtonu sastanak na kojem je razmotren prijedlog Banke za
međunarodna poravnanja (BIS) iz Bazela o podjeli imovine bivše države
deponirane u toj instituciji. #L#
"Sudionici sastanka suglasni su da je predloženi model i procedura
sukcesije, kako je odredio Međunarodni monetarni fond, prihvatljiva",
navodi se u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sastanka.
Guverner NBH Marko Škreb rekao je da je na susretu dogovoreno da će
se uputiti pismo BIS-u kojim se traži da se u izravnom razgovoru sa
središnjim bankama četiri države ubrza rješenje pitanje članstva u toj
instituciji i podjela imovine. Radi se o imovini bivše Jugoslavije u
zlatu i deviznim rezervama vrijednoj oko 600 milijuna dolara koja je
zaleđena od raspada bivše države.
Predstavnici SRJ, iako pozvani na ovaj sastanak nisu se odazvali.
"Sudionici žale zbog činjenice da, iako pozvani po treći puta, nijedan
predstavnik središnje banke SRJ nije sudjelovao na današnjem
sastanku", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Guverner NBH Marko Škreb u subotu je u Washingtonu sudjelovao u radu
konstituence Međunarodnog monetarnog fonda kojoj pripada naša zemlja,
a kojoj je na čelu Nizozemska. Koncem ove godine u ovoj konstituenci
će početi raditi prvi predstavnik Hrvatske Tomislav Presečan.
Guverner Škreb u nedjelju je razgovarao i sa ravnateljem Odjela za
Europu Svjetske Banke Jean Michel Severinom, a hrvatsko izaslanstvo, u
kojem je i ministar financija Božo Prka, razgovarat će tijekom idućeg
tjedna i sa drugim visokim dužnosnicima MMF-a i Svjetske banke.
Sa ovom svjetskom financijskom institucijom pred dovršetkom je
nekoliko projekata među kojima su i EFSAL i PSAL o restrukturiranju
finacijskog i javnog sektora. Ti bi programi trebali u idućih nekoliko
godina donijeti u Hrvatsku 200 do 250 milijuna dolara godišnje.
Sa MMF-om radi se na dovršetku trogodišnjeg aranžmana za Hrvatsku.
Tijekom boravka hrvatskog izaslanstva predviđeni su brojni razgovori
i sa predstavnicima poslovnih banaka i investicijskih kuća.
(Hina) ps dr
292127 MET sep 96