DEN HAAG, 27. rujan - (Hina/Reuter) - Stručnjaci smatraju da provedba planova za uspostavu trajnoga međunarodnog krivičnog suda zadržavaju natezanja oko toga koliko bi on trebao biti neovisan.
DEN HAAG, 27. rujan - (Hina/Reuter) - Stručnjaci smatraju da
provedba planova za uspostavu trajnoga međunarodnog krivičnog
suda zadržavaju natezanja oko toga koliko bi on trebao biti neovisan.
#L#
Dok se posebno uspostavljeni haški sudovi bave kršenjima ljudskih
prava na prostoru bivše Jugoslavije i Ruande, postavljanje njihova
trajnog nasljednika još uvijek priječe beskonačna pregovaranja.
Profesor Cherif Bassiouni s DePaul sveučilišta u Chicagu, smatra da je
problem u tome što velike svjetske sile još uvijek nisu spremne
napraviti korak naprijed prema utemeljenju jednog takvog suda jer
smatraju da još nije vrijeme za to pošto bi on, da bi pravilno
funkcionirao, morao i "politički sazrijeti".
Bassiouni je zamjenik predsjedatelja Komisije UN-a osnovane da izradi
statut stalnog suda za suđenje osobama optuženim za genocid, ratne
zločine i zločine nad čovječanstvom. Ova je pripremna komisija ove
godine već imala dva trotjedna zasjedanja ali Bassiouni kaže da nije
uspjela učiniti nikakve bitne pomake zbog toga što neke zemlje
uporno žele odgoditi ostvarenje ovoga projekta. Jedna je od većih
zapreka na tom putu svakako odnos koji bi taj sud imao s utjecajnim
Vijećem sigurnosti UN-a u kojemu Britanija, Kina, Francuska, Rusija i
Amerika imaju stalna mjesta i veto.
"Amerika, Britanija i Francuska se s jedne strane zauzimaju za osnivanje
jednog takvog suda, ali ga s druge strane žele nadzirati preko
Vijeća sigurnosti. Europske pak države, njih pedesetak, žele
utemeljenje posve neovisnog suda", kaže Bassiouni. On dalje tvrdi da
se rasprava vodi prvenstveno oko toga bi li u pokretanju optužbi
glavnu ulogu imalo Vijeće sigurnosti ili nezavisni tužitelj, te da se
on osobno zauzima za apsolutnu neovisnost suda o Vijeću sigurnosti.
"Svi znamo da bi sudstvo trebalo biti odvojeno od politike i vlade",
kaže on.
Profesor Adam Roberts s oxfordskog sveučilišta tvrdi da će članovi
UN-a biti pri osnivanju stalnog krivičnog suda prilično oprezni sve
dok ne budu utvrđena neka osnovna načela po kojima bi on
funkcionirao. "To se prvenstveno odnosi, na primjer, na to hoće li
Rusija podupirati jedan međunarodni krivični sud ako se zna da bi on
mogao izdavati naloge za privođenje ruskih dužnosnika koji su
sudjelovali u ratu u Čečeniji. Sve države imaju neku takvu bolnu točku
zbog koje im postavljanje posve neovisnog suda zapravo ne bi
odgovaralo", tvrdi on.
Roberts, koji je objavio knjigu "Dokumenti o zakonima ratovanja", zbog
debate oko toga tko bi nadzirao sudske postupke smatra da je malo
vjerojatno da će takav sud uskoro biti i osnovan. "Nisam optimističan.
Mislim da bi to moglo potrajati." Po njemu, mnogo je vjerojatnije da će
se s vremenom proširiti djelokrug haškog ad-hoc tribunala na
rješavanje kriznih situacija svugdje u svijetu. Bassiouni nešto
optimističnije gleda na mogućnost uspostave trajnog suda, pa čak i
ako on u početku ne bi bio toliko neovisan i utjecajan koliko bi on
osobno volio da bude.
Glavna bi skupština UN-a trebala potkraj listopada razmotriti
mogućnost ostvarivanja ovoga projekta pa se Bassiouni nada da će ona
od pripremne komisije zatražiti da svoj posao završi prije 1. travnja
1998. godine, tako da se nakon toga može održati diplomatska
konferencija na kojoj bi se odredio konačni tekst sporazuma za
osnivanje suda.
(Hina) gt fs
271409 MET sep 96