MASOVNI POVRATAK HRVATA U HRVATSKO PODUNAVLJE TEK U LIPNJU 1997.

PIŠE: Slavoljub LEKO ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Masovni povratak Hrvata u hrvatsko Podunavlje počet će tek nakon što hrvatska vlast zamijeni UNTAES i stvori potrebne uvjete, a to znači u mjesecu lipnju, izjavio je u petak u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović. #L# "Tek kad hrvatska Vlada preuzme kontrolu od UNTAES-a onda će biti stvoreni uvjeti za opsežniji povratak prognanika", rekao je Kostović odgovarajući na pitanje Hininog novinara kada će početi masovni povratak prognanika u hrvatsko Podunavlje. Ocijenio je da će "svi uvjeti biti stvoreni" u šestom mjesecu 1997., ali da će povratak početi od proljeća dalje. Kostović je napomenuo kako ne očekuje da će UNTAES vratiti prognanike na druga područja, osim sela predviđenih pilot projektima povratka, nego da "oni moraju tražiti da to učini hrvatska Vlada". Trenutačno na povratak čeka 77.287 Hrvata iz hrvatskog Podunavlja. Ni jedan prognanik se još nije vratio na to područje. Međutim da bi se Hrvati i ostali ne-Srbi vratili u hrvatsko Podunavlje prije toga se mora riješiti problem gdje će otići Srbi izbjeglice koji su sada u hrvatskim kućama. Prema procjenama Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR), trenutačno u hrvatskom Podunavlju živi 60 tisuća Srba koji su otišli iz zapadne Slavonije i drugih dijelova Hrvatske tijekom akcija oslobađanja tih područja ili još prije. "Mi gledamo na istočnu Slavoniju kao prvi korak u okviru velike repatrijacije na području Republike Hrvatske ", rekla je za Hinu glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski. Prema procjenama UNHCR-a nakon što je potpisan Sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije stvoreni su politički uvjeti za "veliki povratak". Polazeći od prava svih na povratak politika UNHCR-a jest da se izbjegli Srbi iz Podunavlja vrate svojim kućama u druge dijelove Hrvatske kako bi se Hrvati mogli vratiti na to područje. U toj na neki način "vezanoj trgovini" koju zagovaraju Srbi, a podržava UNHCR stvorili bi se fizički ali i politički uvjeti za povratak prognanih Hrvata u istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem. "UNHCR ne razrađuje scenarij ostanka Srba iz drugih dijelova Hrvatske na području hrvatskog Podunavlja", napominje Alemka Lisinski. Pilot projekti UNHCR-a za povratak Hrvata u tri sela hrvatskog Podunavlja, Bilje, Ernestinovo i Antunovac te Srba u Kusonje i neke kuće oko Pakraca u zapadnoj Slavoniji trebao bi u malom utvrditi metode povratka i stvoriti međusobno povjerenje nužno za mirnu reintegraciju. Povratak hrvatskih prognanika u navedena sela kao i u neka sela u Srijemu u okviru projekta koji vodi hrvatska Vlada trebao bi, prema Kostovićevoj procjeni, početi do Božića. Šef misije UNHCR za područje bivše Jugoslavije Soeren Jessen-Petersen izjavio je nedavno kako bi bio jako nezadovoljan ako se povratak Hrvata u sela pilot projekta ne bi dogodio prije Božića. Primjer Bilja međutim rječito govori o problemu koji tek treba riješiti, ako se gleda hrvatsko Podunavlje u cjelini. Prije protjerivanja ne-Srba to selo u Baranji imalo je oko 3.500 stanovnika od kojih su većina bili Hrvati (oko 2.000) i Mađari (oko 500), a Srba je bilo oko 600. Sada ima oko 2.500 stanovnika, uglavnom Srba od kojih čak 80 posto nisu autohtoni stanovnici, nego su došli iz drugih dijelova Hrvatske. "UNHCR uzima Republiku Hrvatsku u cijelosti a ne samo istočnu Slavoniju kao zasebni dio i zato UNHCR ima paralelni projekt u zapadnoj Slavoniji", kaže glasnogovornica UNHCR-a. U Kusonje bi se trebalo vratiti oko tisuću Srba koji trenutačno žive uglavnom u hrvatskim kućama diljem hrvatskog Podunavlja. Probni posjeti Hrvata svojim kućama u Podunavlju kao i Srba u zapadnoj Slavoniji su prošli vrlo dobro, ocjenjuje Lisinski držeći to kao dio gradnje povjerenja među ljudima. No što stvarno hoće Srbi iz Bilja, koje su njihove opcije, znat će se tek nakon što UNHCR obavi razgovor s njima. "Vrlo je teško govoriti o raspoloženju ljudi koje će se moći utvrditi nakon ankete koju će UNHCR provesti uskoro", kaže Alemka Lisinski. Jedna od mogućnosti je i kompenzacija imovine o čemu se tek treba konkretnije dogovoriti Hrvatska i SR Jugoslavija. Anketa u Bilju će u malom pokazati kakvo je raspoloženje među Srbima u hrvatskom Podunavlju da prihvate i takvu mogućnost. Jessen-Petersen je najavio da će UNHCR ponuditi neke ideje upravo za to rješenje. Kostović na ideju o kompenzaciji imovine za one koji se ne žele vratiti ranije rekao da je to za sada samo "jedna mogućnost". On upućuje također i na proces zamjene imovine između privatnih osoba, Hrvata i Srba, koji ionako teče neovisno o vlastima kao na jedno stihijsko rješenje problema. (Hina) sl mm 271759 MET sep 96