SVAĐE ZBOG JUSIĆA ZAMAGLILE PRAVE PROBLEME

SARAJEVO, 27. rujna (Hina-Ranko Mavrak) - U očekivanju konačne potvrde izbornih rezultata i početka funkcioniranja novih tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, događaji u malom i do jučer nepoznatu selu Jusićima u blizini Zvornika postali su prvom većom poslijeizbornom kušnjom i za lokalne vlasti i za međunarodne organizacije u BiH. Stotinjak Bošnjaka, koji su prije sedam dana ušli u to popaljeno selo iz kojega su njegovi stanovnici protjerani još 1992., postalo je predmetom zlouporaba i ucjena sa svih strana. #L# Zapovjednici IFOR-a i međunarodne policije zatražili su od premijera Hasana Muratovića da sve te ljude nagovori da napuste Jusiće. Temeljni argument za takav zahtjev bio je da su oni pri ulasku u selo donijeli i oružje koje su im vojnici provedbenih snaga morali oduzeti te da je njihov povratak obavljen mimo prije predloženih pravila. Jusići su selo u zoni razdvajanja koja se prostire duž cijele granične crte među entitetima i u dubinu po dva kilometra s obje strane. U tim područjima nalazi se velik broj potpuno napuštenih sela u koja se nakon potpisivanja daytonskoga sporazuma nitko nije vratio. "Odbijanje tih stotinu ljudi da privremeno napuste Jusiće može ugroziti povratak desetaka tisuća izbjeglica u svoje domove", izjavio je danas u Sarajevu glasnogovornik IFOR-a Simon Haselock. Provedbene snage zatražile su da UNHCR-u budu dostavljene prijave za povratak te da se provjere jesu li sve osobe koje se žele vratiti u Jusićima živjele 1991. Glasnogovornik UNHCR-a Mans Nyberg danas je rekao da je ta organizacija zaprimila 101 takvu prijavu, ali s nepotpunim podacima. Bilo je planirano da postupak odobravanja povratka na temelju takvih prijava traje do dva tjedna, a potaknuo ga je Ured Carla Bildta. Tako je trebalo biti riješeno pitanje naseljavanja napuštenih sela u okolici Brčkog te sela Mahale. Ulazak Bošnjaka u Jusiće znatno je uznemirio vlasti bosanskih Srba i čini se da je samo nazočnost vojnika IFOR-a spriječila da se ponovi scenarij iz Mahale kad je velik broj srpskih policajaca fizički napao povratnike. Od prekida rata u srpski entitet nije se vratio nijedan prognani Bošnjak ili Hrvat jer to tamošnje vlasti ne dopuštaju, a Vlada u Sarajevu se očito odlučila svim sredstvima potaknuti primjenu Aneksa VII Daytonskoga sporazuma. Tisak blizak SDA ovih dana ispunjava stranice člancima o Jusićima, a današnji "Dnevni avaz" na prvoj stranici donosi priču iz toga sela pod naslovom "Tko ima srca da ih opet progna". Admiral Lopez i general Walker, zapovjednici provedbenih snaga, na zatvorenom sastanku s Muratovićem zatražili su pak da Bošnjaci napuste Jusiće dok se problem ne prevlada dogovorom. To su više puta izjavljivali i glasnogovornici IFOR-a, na što je Muratović javno prosvjedovao, tvrdeći kako su to dezinformacije, svrha kojih je zakomplicirati stanja i podmetnuti javnosti. Bosanskohercegovački premijer drži kako je to pritisak ne bi li se prihvatila politika koje je cilj legalizirati etničko čišćenje. Mi dobro znamo što je zatraženo i obećano na sastanku s Muratovićem, kaže Haselock, nazvavši premijerova naknadna tumačenja "balkanskim načinom vođenja politike". No dok se IFOR i Vlada BiH natežu oko toga tko je kome što obećao, bit stvari ostaje u sjeni. Najviši srpski dužnosnici uporno su odbijali surađivati u planu povratka izbjeglica, a Momčilo Krajišnik je nepunih deset dana nakon izbora na paljanskoj televiziji otvoreno izjavio kako od povratka izbjeglica neće biti ništa jer to nije realno u sadašnjim okolnostima. "Bošnjaci koji su otišli iz Srbinja (novi naziv za Foču) i naselili se u Sarajevu trebali bi biti sretni. Njima je svakako bolje nego sarajevskim Srbima koji su sada u Srbinju", cinično je zaključio Krajišnik. Povratak izbjeglih i prognanih sigurno će biti samo još jedna u nizu tema o kojoj će se u novom Predsjedništvu BiH voditi duge rasprave. (Hina)rm vkn 271451 MET sep 96