ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Osnovno je načelo konačnoga prijedloga zakona o javnom priopćivanju - jamčiti slobodu javnog priopćivanja, ali i odgovornost za točnost i istinitost informacija, kazao je ministar pravosuđa Miroslav
Šeparović, objašnjavajući - na početku današnjeg nastavka 11. sjednice Zastupničkoga doma hrvatskog Sabora - taj zakonski tekst koji je pred zasutpnicima u trećem čitanju.
PRIOPĆIVANJU
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Osnovno je načelo konačnoga prijedloga
zakona o javnom priopćivanju - jamčiti slobodu javnog priopćivanja,
ali i odgovornost za točnost i istinitost informacija, kazao je
ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, objašnjavajući - na početku
današnjeg nastavka 11. sjednice Zastupničkoga doma hrvatskog Sabora -
taj zakonski tekst koji je pred zasutpnicima u trećem čitanju. #L#
U trećem su čitanju, istaknuo je ministar Šeparović, prihvaćeni
prijedlozi i amandmani saborskih zastupnika, te preporuke stručnjaka
Vijeća Europe. Prihvaćeno je, uz ostalo, objašnjenje pojma
autorizacije u usmenom obliku, odnosno ako postoji tonski zapis,
mogućnost ponovna razmatranja odluka tijela koje je odbilo novinaru
dati informaciju, te mogućnost žalbe novinara posebnom tijelu.
Prihvaćen je i prijedlog za proširenje osnovice za oslobađanje od
naknade štete, čak i na informacije koje su neistinite, ali novinar
nije imao razloga sumnjati u njezinu istinitost i radio je u dobroj
volji.
Odgovornosti za naknadu štete oslobađaju se i novinari ako iznose
vrijednosne sudove.
Dopunjene su, naveo je ministar Šeparović, i odredbe koje se tiču
objavljivanja ispravka koji se - kako je ustanovljeno - može zatražiti
za nepotpune i netočne informacije, a ne i za uvrjedljive informacije.
Glavni urednik, dodao je, ispravak neće objaviti ni ako je informacija
točna i postoji osnovica za oslobađanje od odgovornosti za štetu.
Navodeći prijedloge i preporuke koji nisu prihvaćeni, ministar
pravosuđa je kazao da nije prihvaćen prijedlog da se izbaci odredba za
odgovornost glavnog urednika za obradu teksta, te odredba o hitnosti
sudskoga postupka za naknadu štete jer, kako je kazao, hitnost
postupka u interesu je i oštećenika i nakladnika. Nije prihvaćena ni
preporuka da se izbaci odredba koja obvezuje nakladnika na osiguranje
od odgovornosti za štetu koju bi mogao nanijeti trećim osobama
informacijom objavljenom u javnom glasilu.
Vlada smatra, kazao je ministar Šeparović, da će obvezno osiguranje
pridonijeti povećanju odgovornosti sudionika u javnom priopćavanju, te
da će povećati sigurnost oštećenih osoba da će im naknada koju je
dosudio sud biti isplaćena. Naime, objasnio je Šeparović, zbog niske
svote osnivačke glavnice može se dogoditi da nakladnik nema dostatno
novca za isplatu štete. Ministar Šeparović odbacio je prigovore da će
ta obveza nakladnike, pogotovu male nakladnike, dovesti u nepovoljan
položaj jer se predlaže da uvjete osiguranja sporazumno određuju
osiguravatelji u dogovoru s mjerodavnim državnim tijelom, a ako nema
dogovora - arbitražom stalnog izabranog sudišta pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori.
Podsjetio je na suprotstavljenje Hrvatskoga novinarskog društva (HND)
toj odredbi, ali je istaknuo da su se predstavnici HND-a na vladinoj
koordinaciji za unutarnju politiku, prije usklađivanja konačnoga
prijedloga zakona u drugom čitanju (u lipnju), složili s uvođenjem
obveznog osiguranja. Nije točna ocjena da će se, ako u roku 30 dana ne
zaključe ugovor o obveznom osiguranju, glasila ugasiti, jer ona u tom
roku samo trebaju podnijeti zahtjev za osiguranje, zaključio je
ministar Šeparović.
Inače, za raspravu je zastupnicima preostalo još 38 točaka, a o pet
točaka o kojima je rasprava završila jučer i o osam koje su završile
prošli tjedan, zastupnici bi trebali samo glasovati, kako je
uobičajeno, sutra, u petak.
(Hina) bn sp
261121 MET sep 96