ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Uvodnim izlaganjima potpredsjednika Vlade Borislava Škegre, ministra turizma Nike Bulića, ministra privatizacije i upravljanja imovinom Ivana Penića, guvernera NBH-a dr. Marka Škreba i direktora Hrvatske
banke za obnovu i razvitak Antona Kovačeva, završio je prvi dio treće sjednice Predsjedničkog vijeća posvećene hrvatskom turizmu.
ŠKREBA I KOVAČEVA
ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Uvodnim izlaganjima potpredsjednika Vlade
Borislava Škegre, ministra turizma Nike Bulića, ministra privatizacije
i upravljanja imovinom Ivana Penića, guvernera NBH-a dr. Marka Škreba
i direktora Hrvatske banke za obnovu i razvitak Antona Kovačeva,
završio je prvi dio treće sjednice Predsjedničkog vijeća posvećene
hrvatskom turizmu. #L#
Govoreći o "Turizmu u hrvatskom gospodarstvu", potpredsjednik Škegro
je kazao, "da je usko ekonomski gledano turizam iznimno važan jer se u
njemu proda i ono što se drugdje ne može", a istodobno se ostvaruje
izdašan porezni prihod. On je odbacio i zahtjeve za tzv. sektorskim
uravnoteženjem razmjene i rekao da nam po tom konceptu ne treba
turizam, jer bi došlo onoliko stranaca koliko bi Hrvata otišlo u
inozemstvo na ljetovanje.
Nakon pet teških godina u 1996. ostvaren je rezultat koji znači
početak konačnog povratka naše turističke ponude na svjetsko tržište i
početak novog turističkog razvojnog ciklusa, kazao je ministar Bulić,
govoreći o "Stanju i perspektivama hrvatskog turizma". U prvih osam
mjeseci ove godine ostvareno je ukupno 18,3 milijuna noćenja, što je
65 posto više nego 1995. i osam posto više nego 1994. Ukupna
turistička potrošnja bit će između devet i deset milijardi kuna, kazao
je Bulić, ističući potrebu izrade novog vizualnog znaka hrvatskog
turizma, na temelju hrvatskog grba povezujući sve hrvatsko.
Za Hrvatsku bi optimalan turistički prihod od inozemnog turizma u
prvoj dekadi 21. stoljeća trebao biti oko 5-6 milijardi dolara
godišnje, odnosno 1000-1200 dolara po glavi stanovnika.
Ministar Penić, govoreći o "Pretvorbi i privatizaciji u turizmu",
rekao je da su država i državni fondovi većinski vlasnik u vrlo malom
broju poduzeća, da su banke također jedan od većih dioničara. Posebice
se osvrnuo na buduću privatizaciju ističući da se predlaže da dio
kapitala ide za kuponsku privatizaciju, a dio strateškim
investitorima. Ne bi se trebalo pristati niti na veliku prodaju
strancima, koja bi bila iznimkom, kazao je Penić.
Osvrćući se na "Turizam i novčarsku politiku", guverner Škreb je
podsjetio da je temeljni uvjet rasta stabilno makroekonomsko okružje.
Novčana masa porasla je osam posto u srpnju i ona iznosi 11 milijardi
kuna, što je 3,5 puta veća masa nego u prosincu 1993. Ova je
turistička godina prva godina u kojoj nije bilo prigovora oko otkupa,
a mjenjači su u prvih osam mjeseci otkupili 1,2 milijardi kuna. Škreb
je kazao da se neto prihod od turizma, po bilanci plaćanja, očekuje
1,3 milijardi dolara. Govorio je i o tečaju, ističući da se u 1997.
očekuje promjenljivi tečaj, da inflacija neće biti veća od tri posto,
te da se neće mijenjati politika stabilne valute.
Direktor HBOR-a Kovačev istaknuo je da je banka sudjelovala u
poticanju razvoja turizma, naglasivši da je odobreno sredstava u
manjem broju od potrebnih zahtjeva. Dogovorena su i dva kredita s
njemačkom i austrijskom bankom u ukupnoj svoti od sto milijuna maraka,
kao i dugoročni kredit Europske banke za obnovu i razvoj od 50
milijuna maraka s rokom od šest godina, s počekom dvije godine i s
kamatom od 9,5 posto. Kovačev je istaknuo i kredite za vodoopskrbu i
regulaciju otpadnih voda, obnovu zračnih luka te zaštitu okoliša.
Nakon stanke sjednica Predsjedničkog vijeća nastavljena je raspravom.
(Hina) db dd
241235 MET sep 96