VJESNIK: INTEGRACIJE CARLA BILDTA

ZAGREB, 24. rujna (Hina) -Posljednje izjave što ih je 'visoki opunomoćenik' Europske unije za provođenje civilnih odredaba Daytonskog sporazuma Carl Bildt dao šveskom listu 'Dagens Nyheter', komentira u današnjem "Vjesniku" Carl Gustaf Stroehm. Stroehm prenosi kako se Bildt "zalaže za ponovnu 'integraciju' prostora 'južno od Slovenije i sjeverno od Grčke'" i kako smatra da taj prostor mora dobiti "zajedničku infrastrukturu, zajedničko tržište i osim toga mora se podložiti zajedničkoj 'demokratizaciji'. Time je Bildt - barem na novinskom papiru - stvorio ništa drugo nego jednu novu Jugoslaviju", upozorava Stroehm dodajući kako Bildt svim narodima ovog prostora "osporava pravo na vlastitu, tj. 'nacionalnu' državu". Stroehm potom napominje kako je Bildt visoki opunomoćenik Europske unije koji bi trebao izražavati političku liniju Bruxellesa, ali umjesto toga imamo njegovu izjavu o "potrebi 'ponovne integracije'", nasuprot izjava francuskog predsjednika Chiraca i njemačkog kancelara Kohla koji u pismu predsjedniku Tuđmanu najavljuju intenziviranje odnosa EU s Hrvatskom, te izjave predsjednika bavarske vlade Stoibera koji je rekao kako Hrvatska pripada Srednjoj Europi, a ne Balkanu. "Zapadnim vladama i samoj Europskoj uniji poznat je hrvatski stav da za Vladu u Zagrebu nikakva balkanska ili neo-jugoslavenska integracija ili povezivanje ne dolaze u obzir. Ako 'visoki opunomoćenik' Bildt usprkos tome najavljuje baš nešto što ima veliku sličnost s balkanskom federacijom ili jugoslavenskom integracijom - onda moramo postaviti pitanje: Ako to nije u skladu s mišljenjima i idejama Europe - zašto do današnjega dana nitko u Europskoj uniji ili u 'nacionalnim' europskim vladama nije demantirao ili korigirao Bildtovu izjavu?", pita Stroehm i nastavlja: "Ako bi to što Bildt kaže i piše zaista bila politička linija Europe i Bruxellesa - onda bi to značilo ništa drugo nego diktat i protektorat nad narodima bivše Jugoslavije. Kako Europa može ostvariti jednu takvu 'jugo-nostalgičnu' politiku ako se gotovo svi narodi ovog područja - a u prvom redu Hrvati - suprotstavljaju takvim solucijama?", pita dalje Stroehm, upozoravajući kako smo najdrastičniju metodu takve prisilne 'integracije' vidjeli u Čečeniji. "Naravno, svi mi znamo da Europska unija neće i nije u stanju upotrijebiti 'ruske' metode prema narodima bivše Jugoslavije. Ali, ostaje zabrinjavajuća činjenica da u europskom kontekstu i dalje postoje nesuglasnosti i proturječnosti što se tiče - da citiramo 'visokog opunomoćenika' - područja južno od Slovenije i sjeverno od Grčke", nastavlja novinar. Napominje kako mnogi zapadni političari još nisu shvatili značaj ovog prostora na kojem je "bivše tobožnje 'jugoslavensko' jedinstvo" bilo strateški i politički nametnuto poslije Prvoga svjetskog rata. "U sredini ovog prostora postoji povijesna, kulturna, civilizacijska granica, koja je starija od gotovo svih europskih granica: granica rimskoga cara Teodozija iz 4. stoljeća između Zapadnoga Rimskog Carstva i Bizanta, ali i između Istoka i Zapada. To nikako ne znači da su ljudi na jednoj strani 'bolji' ili 'lošiji' od drugih - ali oni su različiti. To se na tragičan i užasan način potvrdilo tijekom posljednjih godina", napominje Stroehm i zaključuje: "Ako europska politika i europski 'visoki opunomoćenik' poslije svega što se dogodilo to još ne shvaćaju - to bi možda značilo da su sve žrtve ginule uzalud i da se moramo vratiti u stanje u kojem je tragedija počela. U tom smislu treba reći: Hrvati moraju u ime Europe spriječiti takve opasne namjere". (Hina) dd 240722 MET sep 96