SEMINAR O UPRAVLJANJU I KOORDINACIJI MEĐUNARODNE POMOĆI ZA PORATNU OBNOVU RATOM RAZORENIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE

PORATNU OBNOVU RATOM RAZORENIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar razvoja i obnove dr. Jure Radić izjavio je danas da će "hrvatska vlast mirnim putem ući u istočnu Slavoniju, nakon čega će uslijediti razdoblje intenzivne obnove". "Prva je zadaća hrvatske vlasti povratak prognanika u svoje domove", istaknuo je Radić u pozdravnoj riječi na početku trodnevna seminara - koji okuplja više domaćih i stranih stručnjaka - o upravljanju i koordinaciji međunarodne pomoći za poratnu obnovu ratom razorenih hrvatskih područja, koji je u ime hrvatske Vlade organiziralo Ministarstvo razvitka i obnove u suradnji s hrvatskim Uredom programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP - UNDDSMS). #L# "Hrvatska, u danima intenzivne obnove koji je očekuju, mora što bolje iskoristiti sredstva međunarodne zajednice namijenjena izgradnji i obnovi ratom porušenih hrvatskih područja", rekao je Radić, napomenuvši da je Hrvatska u proteklom razdoblju bila najveći donator, jer se skrbila za oko pola milijuna izbjeglica iz BiH, a i danas skrbi za njih oko 150.000. Hrvatska je također pomogla u obnovi kupreškoga područja i dijela bosanske Posavine, dodao je. Dok je trajao rat, u Hrvatsku je uglavnom stizala dobrotvorna pomoć, a pomoć za obnovu, koju je Hrvatska dobivala od međunarodne zajednice, iznosila je samo jedan posto od ukupno četiri milijarde kuna koje je Hrvatska do sada uložila u obnovu, kazao je Radić. "Iako je dosadašnja pomoć iz inozemstva bila neznatna, za to nisu krivi samo inozemni partneri, već smo djelomice odgovorni i mi zbog neorganiziranosti i sporosti u preuzimanju ponuđene pomoći", rekao je Radić, zauzevši se za učinkovitiji i organiziraniji pristup pomoći međunarodne zajednice namijenjene Hrvatskoj. "Novčana pomoć UNDP-a neće biti velika, no hrvatsko članstvo u toj organizaciji UN-a otvorit će Hrvatskoj gospodarske i tehničke tokove kroz koje će brže dotjecati kapital za razvoj i obnovu", istaknuo je ministar Radić, ocijenivši da se "kapital više ne boji ući u Hrvatsku". Pozdravljajući skup, pomoćnik ministra razvoja i obnove mr. Ante Petric napomenuo je da će sudionici seminara raspravljati o iskustvima Hravtske i drugih zemalja u vođenju i koordiniranju međunarodne pomoći te o UN-ovu sustavu tehničke suradnje i programu UNDP-a u Hrvatskoj. Otvarajući skup, voditelj hrvatskoga Ureda UNDP-a Filip Marušić podsjetio je da je taj ured utemeljen 16. travnja ove godine, te dodao da je seminar prvi zajednički nastup Ureda i hrvatske Vlade. Hrvatski će Ured UNDP-a, istaknuo je Marušić, surađivati s hrvatskom Vladom u obnovi i razvoju ratom porušenih hrvatskih područja, te stvarati mrežu za upravljanje i koordiniranje međunarodne pomoći u Hrvatskoj. "Hrvatska mora biti sposobna međunarodnu pomoć usmjeravati u razvojne programe koje odredi hrvatska Vlada", drži Marušić. Govoreći o iskustvima u koordiniranju međunarodne pomoći u Hrvatskoj od 1991. do 1996., pomoćnica ministra vanjskih poslova mr. Spomenka Cek istaknula je da su se mnoga hrvatska diplomatska predstavništva, netom nakon početku agresije na Hrvatsku, aktivno uključila u pronalaženje donatora i prikupljanje novčane i ine pomoći za nemalen broj hrvatskih prognanika i izbjeglica iz BiH. Najveći darovatelj pomoći bila je Europska unija, kazala je Spomenka Cek, ocijenivši da je prošlo vrijeme u kojemu su donatori davali pomoć bez valjano razrađenih projekata i nadzora njihove provedbe. Hrvatske su potrebe u obnovi ratom razorenih područja goleme, a obnova dugoročna, drži Spomenka Cek, istaknuvši da će Hrvatskoj biti potreban profesionalan tim s dugoročnim zadaćama da izradi ne samo projekte fizičke obnove već i one koji će stvoriti nova radna mjesta, omogućiti razvoj privatnoga sektora - posebice malog i srednjega poduzetništva - koje će pak omogućiti samozapošljavanje i neovisnost, socijalne standarde sukladne europskima. Raščlanjujući koordinaciju dobrotvorne pomoći u Hrvatskoj, prijašnji predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić predočio je ustroj Ureda, utemeljena u studenome 1991., s nakanom učinkovite pomoći sve većemu broju prognanika i izbjeglica iz BiH. Djelatnici Ureda, podsjeća Rebić, svaki su dan susretima s brojnim inozemnim i domaćim političkim predstavnicima, djelatnicima raznih dobrotvornih udruga i medija, obavještavali domaću i inozemnu javnost o posljedicama agresije na Hrvatsku, te o tadašnjim hrvatskim humanitarnim potrebama za izbjeglice i prognanike. Rebić je napomenuo da su Hrvatskoj, uz ine darovatelje, najviše pomoći poslali UNHCR, UNICEF, UNESCO i Caritas, a neko je vrijeme, podsjeća bivši predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice, u Hrvatskoj djelovalo oko 500 raznih međunarodnih udruga. "Ne bi smjela biti zaboravljena znatna pomoć koju je Hrvatska primila od međunarodne zajednice", ustvrdio je Rebić. O koordinaciji pomoći u Estoniji govorio je Haanes Aarma, predstavnik Odjela za koordinaciju međunarodne pomoći estonskoga Ministarstva financija, a o planiranju razvoja i koordinaciji pomoći u Poljskoj predstavnik poljskoga Ministarstva za gospodarske međunarodne odnose Marek Wejtko. Seminar nastavlja rad sutra. (Hina) šm sp 231709 MET sep 96