VJESNIK: RUNJANINOV PUTOKAZ

ZAGREB, 23. rujna (Hina) - Potaknut obilježavanjem 150. godišnjice uglazbljenja hrvatske himne "Lijepa naša domovina", Dražen Ćurić u današnjem "Vjesniku" piše o nekim činjenicama vezanima za Josipa Runjanina, inače skladatelja himne, čiji rad i djelo, i u našem vremenu, imaju "nesumnjive političke konotacije". (...) "Ne samo zbog kohezionog utjecaja koji je 'Lijepa naša' imala u procesu izgradnje hrvatske nacije, već i zbog činjenice što je Josip Runjanin bio pravoslavne vjere. Istodobno, politički je bio Hrvat. Runjanin je očito shvaćao naciju u modernom smislu. A to znači da je nacionalni osjećaj, prije svega, stvar opredjeljenja a ne podrijetla. Naravno, podrijetlo nije nebitno, ali ne mora uvijek biti i presudno. To je najbolje pokazao upravo Josip Runjanin. Uostalom, to i nije jedini primjer. Naprotiv. O hrvatskoj domovini slično su razmišljali i drugi istaknuti politički i kulturni djelatnici tog vremena. Sjetimo se samo Stanka Vraza i Vatroslava Lisinskog, Dimitrija Demetra, Bogoslava Šuleka, Petra Preradovića, August Harambašića, ali na neki način i Nikole Tesle. Oni nisu bili etnički Hrvati, ali su se osjećali pripadnicima hrvatske nacije, odnosno, Hrvatske za koju su puno učinili. Nažalost, nisu svi hrvatski građani slijedili ove velike uzore, niti se držali načela koje su proklamirali. To se posebno odnosi na političke predstavnike Srba u Hrvatskoj, na intelektualnu i političku elitu koja ih je ovo stoljeće predstavljala, posebno u posljednjih pedeset godina. (...) Stoga ni danas nije naodmet podsjetiti na Josipa Runjanina koji je pokazao kako se voli Hrvatska, bez obzira na podrijetlo" - završava Ćurić svoj tekst. (Hina) dd 230719 MET sep 96