ZASTUPNIČKI DOM: ZAKLJUČENA RASPRAVA O ZAKONU O OPĆEM OPROSTU

ZAGREB, 20. rujna (Hina) - Prijedlog zakona o općem oprostu vrlo je jasan - nema oprosta za ratne zločine, naglasio je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović na kraju rasprave u Zastupničkom domu o tom zakonskom prijedlogu. Zastupnički dom u nastavku raspravlja o nizu zakonskih prijedloga kojima je po hitnom postupku predloženo potvrđivanjem međunarodnih sporazuma i ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zajmovima međunarodnih institucija. #L# Prema predloženom zakonu o općem oprostu, pojasnio je Šeparović, oprosta nema za ratne zločine kao što su napadi na civilno stanovništvo, za terorizam, a ni za počinitelje kaznenih djela koja nisu u vezi s agresijom (kradljivci, lopovi, silovatelji). Ministarstvo pravosuđa objavilo je popis 811 osoba na koje se oprost ne odnosi ni prema prijašnja dva zakona o oprostu, a u tijeku je više tisuća sudskih postupaka, kazao je Šeparović. Ministar je uz ostalo rekao da se Hrvatska otrgla pritiscima haškog Međunarodnog suda da bude supervizor postupaka za ratne zločine. Hrvatski će sudovi, istaknuo je, suditi za ratne zločine. Predloženim se zakonom izvršava Sporazum o normalizaciji, a po ocjeni ministra pravosuđa i rasprava je pokazala da je riječ o osjetljivom političko-pravnom, moralno-etičkom, psihološkom pitanju. Većina je zastupnika u raspravi poduprla donošenje predloženog zakona, ali je primjerice Ante Đapić (HSP) ocijenio da je objašnjenje da će svi ratni zločinci biti kažnjeni "obmanjivanje javnosti". Preuranjenim je pak prijedlog o oprostu ocijenio Marko Miljević (HSS) držeći, kao i Ivan Gabelica (HČSP), da je prije njegova donošenja trebalo na "drugoj strani" vidjeti znakove pokajanja i dobre volje, dok dr. Marko Veselica (HKDU) smatra da je trebalo anketirati one koje je rat najviše pogodio, stradalnike Domovinskog rata. Slično je i mišljenje Zlatka Tomčića (HSS) koji kaže da ljudima koji su stradali treba dati vremena da sami shvate da je došlo vrijeme oprosta. Zakon je jasan i točno se zna koga treba progoniti, a koga ne, u više je navrata opetovao, reagirajući na istupe nekih zastupnika, Vladimir Šeks (HDZ). Nema oprosta počiniteljima ratnih zlodjela, ustvrdio je Šeks, ističući da će zakon osigurati i brži ulazak u hrvatsko Podunavlje. I Drago Krpina (HDZ) drži da će zakon ubrzati diferencijaciju među Srbima u hrvatskom Podunavlju, na one koji žele ostati u Hrvatskoj i na one koji žele otići. Mišljena da zakon jasno razlučuje na koga se oprost odnosi, a na koga ne, su i Jozo Marić (HDZ), Mato Arlović (SDP), Veselin Pejnović (SNS), koji je pritom poručio da treba imati povjerenja u pravosudne organe Republike Hrvatske da će dosljedno primjenjivati zakon. Na to ukazuje i Antun Vujić (SDP) napominjući da nije na Saboru, nego na pravosuđu, da imenuje osobe za koje oprosta nema. Tražeći podršku zakonu, Pejnović ocjenjuje da je zakon mehanizam za uspostavu dobrih međugrađanskih odnosa u Hrvatskoj, a Milan Đukić (SNS) najbitnijim ocjenjuje zaokret u unutrašnjoj politici Hrvatske kako bi se demokratski, mirnim putem stabilizirali odnosi i donio mir na ove prostore. Ukupnu politiku, drži Zdravko Tomac (SDP) treba voditi tako da svi koji su počinili zločine budu kažnjeni. Nema kolektivne krivnje ni jednog naroda, a ta će optužba, dodaje Tomac, pasti kad prvi zločinci budu kažnjeni. Oprost se odnosi, poručio je zastupnicima Arlović, na sve osobe koje su sudjelovale u ratu, ne samo na drugu stranu. Na to ukazuje i Šeks ističući da je u Komisiji za pomilovanje velik broj zahtjeva za pomilovanje hrvatskih državljana, a ove ih je godine pomilovano 125. U ime mađarske nacionalne manjine, a radi cilja koji treba postići, predloženi je zakon podržao Šandor Jakab (NZ), a podršku u interesu dobrih hrvatsko-srpskih odnosa oprostu daje i Ivan Milas (HDZ). (Hina) bn/bm ds 201309 MET sep 96