ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Republika Hrvatska skrbila je početkom lipnja za 382.034 prognanika, povratnika i izbjeglica, među kojima je 158.702 prognanika i 40.199 povratnika na oslobođena područja, te 183.133 izbjeglica, podaci su iz
Izvješću vladina Ureda za prognanike i izbjeglice o skrbi za prognanike, povratnike i izbjeglice u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 1996. upućenog na raspravu Zastupničkom domu hrvatskoga Sabora.
ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Republika Hrvatska skrbila je početkom
lipnja za 382.034 prognanika, povratnika i izbjeglica, među kojima je
158.702 prognanika i 40.199 povratnika na oslobođena područja, te
183.133 izbjeglica, podaci su iz Izvješću vladina Ureda za prognanike
i izbjeglice o skrbi za prognanike, povratnike i izbjeglice u
Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 1996.
upućenog na raspravu Zastupničkom domu hrvatskoga Sabora. #L#
Od izbjeglica iz Bosne i Hercegovine najviše je Hrvata (140.095 ili
75,91 posto), potom Muslimana 40.773 (22,09 posto), a Srba i ostalih
nacionalnih manjina 3.677 (1,99 posto). Iz Srbije je registrirano
6.317 izbjeglica, od kojih je 94 posto Hrvata, no u Uredu procjenjuju
da je više od 35 tisuća osoba iz Srbije od početka rata potražilo
utočište u Hrvatskoj. U Izvješću se, naime, navodi da oko 30 tisuća
Hrvata iz Srbije nije ubilježeno kao izbjeglice, budući da taj status
nisu ni tražili. Ured također procjenjuje da u Hrvatskoj trenutačno
boravi od 8 do 10 posto neregistriranih prognanika i izbjeglica.
Skrb o prognanima i izbjeglima pretežito se financira iz državnoga
proračuna (88 posto), a tek oko 10 posto iz donacija (podaci za
1995.). Od 1991. do danas, a prema podacima Ureda u tom je vremenu
zbrinuto više od 556 tisuća prognanika i više od 500 tisuća
izbjeglica, Republika Hrvatska je za skrb o prognanima i izbjeglima
izdvojila više od 1,25 milijardi američkih dolara, dok je pomoć
međunarodne zajednice iznosila 104,5 milijuna dolara. Iz inozemnih pak
donacija, od oko 110 milijuna dolara, obnovljen je i izgrađen veći
broj objekata za smještaj, te veći broj mjesta i drugih objekata za
povratnike.
Ukupni mjesečni trošak Ureda za prognanike i povratnike je oko 88
milijuna kuna, no u Izvješću se napominje da Ured od travnja bilježi
pad troškova koji se plaćaju iz proračuna, te procjenjuje da će se taj
trend nastaviti. Uštede se ostvaruju zbog povratka prognanika i
izbjeglica te zbog njihova preseljenja i grupiranja u organizirani
smještaj.
U Izvješću se posebna pažnja posvećuje povratku prognanika, te
podsjeća da je povratak na područja oslobođena u akcijama "Bljesak" i
"Oluja" osobito ubrzan od proljeća ove godine. Tijekom zime mjesečno
se oko dvije tisuće prognanika vraćalo svojim domovima, dok se tijekom
ljetnih mjeseci vraćalo, u prosjeku, osam tisuća ljudi. Prema podacima
od 1. lipnja u Hrvatskoj je 40.199 povratnika, a procjenjuje se da je
broj povratnika i veći, jer se nemali broj vratio tijekom zadnja dva
mjeseca, a prognanički status još nisu zamijenili povratničkim.
Do 8. svibnja pozitivno su riješeni zahtjevi za povratak 5.895 osoba
koje su napustile Hrvatsku tijekom vojnoredarstvenih akcija "Oluja" i
"Bljesak", a izrazile su želju za povratkom u Hrvatsku. Prema
raspoloživim podacima Ureda, do kraja se svibnja, temeljem raznih
isprava, vratilo 7.065 osoba. U Uredu za prognanike i izbjeglice dosad
su zaprimljeni zahtjevi za spajanje s obiteljima u Hrvatskoj za oko 16
tisuća osoba, od kojih su kompletirani zahtjevi za 8.022 osobe.
Znatniji pak povratnički valovi izbjeglica prema BiH počinju tek
krajem 1995., nakon stabiliziranja linija razdvajanja stvorenih vojnom
akcijom "Ljeto 95", te nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.
Temeljem bilateralnog sporazuma i protokola o povratku između hrvatske
i vlade Federacije BiH, potpisanom u ožujku 1994., od listopada do
početka prosinca 1995. na područje Federacije BiH iz Hrvatske se
dragovoljno vratilo oko 20 tisuća izbjeglica.
Izvješće sadrži i Prijedlog mjera za nastavak provedbe programa
povratka u kojima se, uz ostalo, predlaže dogovor o upućivanju
određenog broja djelatnika socijalne skrbi na oslobođena područja za
rad s povratnicima. Od početka iduće godine, kako se predlaže, u
Republici Hrvatskoj ne bi smjelo biti područja u kojima se priznaje
postojanje razloga za status prognanika, izuzev hrvatskog Podunavlja,
a među inim mjerama je i prijedlog da umirovljenici koji ne ostvare
povratnički status mogu zadržati prognanički status.
(Hina) šm bn
171301 MET sep 96