VJESNIK: "DOBRONAMJERNO UPOZORENJE"

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - "Poginuli, ranjeni i obogaljeni najviše su platili hrvatsku slobodu. Hrvatski ratni invalidi danas se nalaze u proturječnoj situaciji: zadovoljni su i nezadovoljni. Zadovoljni su što su ostvarili san o hrvatskoj državi. A nezadovoljni kako se u njoj ostvaruju njihova zakonska prava. To su i temeljni motivi njihova dolaska u Zagreb i okupljanja ispred Sabora, ističe u svome komentaru "Dobronamjerno upozorenje", Milan Jajčinović pišući o okupljanju invalida Domovinskog rata, u nedjelju na Markovu trgu, pa nastavlja: (...) "Dolazak predsjednika Tuđmana i državnog vrha među invalide nesumnjiva je manifestacija podrške i opravdanosti njihovih zahtjeva." #L# (...) "Invalidi traže ono na što imaju pravo, pa i to da se neki birokrat u općini ili ministarstvu, koji nije ni pomirisao baruta, ne može poigravati njihovom sudbinom. Takvi, koji su odgovorni za ono što se provodilo, trebali bi snositi posljedice. Istodobno, država će morati preispitati sve one sumnjive invaliditete i invalidske komisije koje su potpisale potvrde o ranjavanju i invalidnosti čak i onima koji u borbi nikada nisu ni bili. Osim toga, morat će na red doći i sve one sumnjive privatizacije koje su se događale upravo onda dok su današnji prosvjednici s Markova trga bili po rovovima, ili ginuli..." - zaključuje Jajčinović na kraju. VJESNIK: "Srbi u proljeće očekuju muslimansku ofenzivu na Banja Luku" Dragan Đurić u tekstu analizira izjave srbijanskog analitičara Alekse Đilasa, koje su osvanule na stranicama beogradskog "Dnevnog telegrafa", a tiču se opasnosti od stvaranja "muslimanske države u srcu Europe". (...) "Realno je očekivati veliku muslimansku ofenzivu na Banja Luku u proljeće i egzodus gotovo svih Srba iz BiH, koji će po trajanju i posljedicama sličiti na hrvatsku 'Oluju'" - kaže Aleksa Đilas, sin Milovana Đilasa, najpoznatijeg disidenta na bivšim jugoslavenskim prostorima. (...) "'Muslimani cijelu Bosnu razumiju kao svoju, što je jak motivacijski čimbenik koji ih upućuje da to i ostvare. Oni znaju da, odluče li vojno rješavati to pitanje, imaju veće šanse za uspjeh, jer su vojno jači. S druge strane, opravdanje mogu pronaći u daytonskom sporazumu kojeg, za razliku od srpske interpretacije, zajedno s međunarodnom zajednicom tumače kao potporu obnavljanju jedinstvene bosansko-hercegovačke države. Zapad na to ne bi burno reagirao, ne bi se odlučio na vojnu intervenciju protiv muslimanskih trupa, ponajmanje bi NATO bombardirao njihove položaje. Jer, to ne bi dobilo potporu zapadne javnosti, budući da ona doživljava vladu u Sarajevu kao multietničku', sažetak je Đilasove minianalize." - piše Đurić. I na kraju, zaključuje Dragan Đurić: "Aleksa Đilas je tako analitički evoluirao od čovjeka koji je smatrao da je neizbježna sudbina Bisne i Hercegovine bila u njenoj podjeli, do analitičara koji sad sagledava da će ona u postdaytonskom razdoblju postati jedinstvenom državom, ali u radikalnoj muslimanskoj varijanti. Ako je, međutim, suditi po javnim izjavama visokih dužnosnika međunarodne zajednice, ponajprije onih američkih, onda Zapad sudbinu BiH vidi u jedinstvenoj - ali i zajedničkoj - muslimansko-srpsko-hrvatskoj državi." VJESNIK: "Haaški gaf" "Očitujući se o prizivu Ivice Rajića, jednog od Hrvata optuženih za ratne zločine, Haaški sud je uz ostalo ustvrdio kako se u vrijeme zločina koji se Rajiću stavljaju na teret 'odvijao međunarodni oružani sukob između Republike BiH i Republike Hrvatske...'" - piše Aleksandar Milošević u članku "Haaški gaf", koji u nastavku kaže kako je taj, najnoviji gaf međunarodnog suda u Haagu, samo jedan u nizu pritisaka kojima je Hrvatska u posljednje vrijeme izložena od najrazličitijih međunarodnih čimbenika. Milošević nadalje iznosi kako je hrvatska diplomacija, čini se već navikla na te zakulisne igre međunarodnih čimbenika, upozorila Tribunal u Haagu da takvim ničim utemeljenim kvalifikacijama šteti ne samo Hrvatskoj nego miru i stabilnosti u regiji. Također se teško može pretpostaviti da autori ovakvih tvrdnji ne znaju da je za vrijeme navodnih sukoba Hrvatska bila utočište desecima tisuća izbjeglih i prognanih Bošnjaka, da je bila glavni tranzitni centar preko kojeg je išla golema međunarodna humanitarna pomoć za BiH te vojna pomoć postrojbama Armije BiH. Čini se, zaključuje Milošević, "...kako brojni međunarodni čimbenici rješavanje krize na ovim prostorima promatraju isključivo kroz okular vlastitih geostrateških i političkih interesa. Hrvatska i njena diplomacija duboko su svjesne tih činjenica, ali to ih neće pokolebati da nastave s politikom koja će polaziti prije svega od zaštite vlastitih nacionalnih i državnih interesa." VJESNIK: "Izbori ne donose rasplet u BiH" Mario Marušić u svom tekstu "Izbori ne donose rasplet u BiH" analizira stanje u BiH nakon "najkompliciranijih izbora u povijesti", koji izgleda još ne donose rasplet krize. Naprotiv, događaju se i dodatne komplikacije kao na primjer to da je SDA zatražila poništenje samog izbornog čina u srpskom entitetu, držeći da izbori u "RS" "pravno ne vrijede". (...) "Glasovanju je po prvim procjenama, pristupilo 60 do 70 posto biračkog tijela BiH, pri čemu su se Hrvati, videći izbore kao šansu za mir, odazvali i više od 90 posto. Druge dvije strane u BiH, izbore su pak shvatile u skladu s predizbornim porukama svojih najjačih stranaka, SDA i SDS-a, pokušavajući cijeli daytonski proces - kojeg su izbori značajna sastavnica - prilagoditi ostvarenju vlastitih i, bez dvojbi, isključivih planova, kad su u pitanji interesi druga dva naroda." (...) "Hoolbrokeova izjava o skorom zajedničkom radu tročlanog Predsjedništva doima se stoga pretjerano optimističnom. I, najkompliciranijima u BiH, očito, neće biti ocijenjeni samo izbori. Proces koji slijedi, bit će, barem jednako, težak i kompliciran." - završava Marušić ovaj članak. VEČERNJI LIST: "Muenchen zna što Bonn ne zna" Carl Gustaf Stroehm komentira službeni posjet predsjednika Savezne Republike Njemačke, Romana Herzoga, Ljubljani i Skopju, odnosno Sloveniji i Makedoniji, pri kojem je javno i jasno podržao samostalnost novonastalih zemalja, ali se ipak pita: zašto je njemački predsjednik bio zaustavljen pred vratima Hrvatske i Zagreba? (...) "Sve diskusije i rasprave, sve ljubazne riječi u ovim gradovima ne mogu pokriti činjenicu da se Skoplje i još više Ljubljana danas, što se tiče geostrateških problema ovog prostora, nalaze na perifernim pozicijama (to je, na neki način, i njihova sreća.) Ali, ako najviši predstavnik Njemačke danas prilikom posjeta ovoj regiji svjesno ili nesvjesno zaobilazi Zagreb, onda to znači da on zaobilazi srž cijele situacije." (...) "Zašto njemački predsjednik nije imao hrabrosti (premda zaista nikakva hrabrost nije potrebna) spustiti se na zagrebačku zračnu luku? Njemačko hrvatski odnosi ne mogu se na duže razdoblje uspješno razvijati samo na razini Kinkela (ili Koschnika). Što Bonn nije shvatio, Muenchen je kao glavni grad Bavarske brzo razumio. Idućih dana predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber će boraviti u Zagrebu. Još je pokojni Franz Joseff Strauss u svoje doba rekao da ako 'Prusi' zataje - Bavarska mora poduzeti i nastaviti povijesnu ulogu Pruske (to znači njemačkog sjevera). Svaka čast Bavarcima!", završava Stroehm svoje viđenje situacije. (Hina) sp 160925 MET sep 96