ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Pred 38. sjednicu Županijskog doma hrvatskog Sabora, sazvanu za ponedjeljak, 16. rujna, danas su u hrvatskom Saboru zasjedali odbori toga Doma. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku podržao je
Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, koji je u saborsku proceduru upućen po hitnom postupku.
ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Pred 38. sjednicu Županijskog doma
hrvatskog Sabora, sazvanu za ponedjeljak, 16. rujna, danas su u
hrvatskom Saboru zasjedali odbori toga Doma.
Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku podržao je
Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa
između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, koji je u
saborsku proceduru upućen po hitnom postupku. #L#
Govoreći o važnosti Sporazuma, pomoćnik ministra vanjskih poslova
Hidajet Biščević kazao je da je njime Hrvatska ušla u završnicu
ostvarivanja svojih najbitnijih ciljeva i interesa. Sporazumom se
potvrđuje opravdanost odrednica hrvatske državne politike, politike
oslanjanja na vlastite snage uz pomno praćenje odnosa u međunarodnoj
zajednici, istaknuo je Biščević.
Navodeći neposredne implikacije Sporazuma, pomoćnik ministra vanjskih
poslova, uz ostalo je kazao, kako se očekuje da će Sporazum i njegova
primjena biti ključni doprinos brzom rješenju mirne reintegracije
hrvatskog Podunavlja.
Odbor je, bez veće rasprave, podržao i Prijedlog zakona o privremenom
neprimjenjivanju Zakona o provođenju rezolucija Vijeća sigurnosti UN u
svezi sa sankcijama protiv SRJ (Srbije i Crne Gore).
Potporu članova tog Odbora dobio je Prijedlog zakona o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kojim bi se, rečeno je, na
jednom mjestu objedinila prava koja sada regulira 13 zakona i nekoliko
podzakonskih akata, te postupak ostvarivanja tih prava.
Odbor je predložio Županijskom domu i prihvaćanje Prijedloga zakona
o općem oprostu. Taj zakonski prijedlog, što je u saborskoj proceduri
u hitnom postupku, podržao je i Odbor za unutarnju politiku i lokalnu
samoupravu. Prema tom zakonskom prijedlogu, čiji je cilj, kazano je,
provedba točke 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa RH i SRJ, dao bi se
opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih
djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te
u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u
Republici Hrvatskoj. Oprost bi se odnosio na djela počinjena od 17.
kolovoza 1990. (početak "balvan revolucije") do 23. kolovoza 1996.
(sklapanje sporazuma o normalizaciji). Od oprosta se izuzimaju
počinitelji najtežih povreda humanitarnog prava, a to znači, rekao
je pomoćnik ministra pravosuđa Tomislav Penić, da se neće opraštati
počiniteljima ratnih zločina.
Je li sadašnji trenutak pravi za donošenje predloženog zakona,
najčešće je pitanje što se čulo u raspravi. Protiveći se da se zakon
donosi sada, dr. Stanko Belina (NZ) založio se da se njegovo donošenje
veže za mandat UNTAES-a i njegovu učinkovitost, podsjećajući da se još
ni jedan hrvatski prognanik nije vratio u hrvatsko Podunavlje. I Josip
Dent (NZ) ocijenio je da se donošenje zakona predlaže u "diskutabilno
vrijeme" i da će izazvati dio hrvatske javnosti. Tomislav Merčep (HDZ)
bio je, međutim, mišljenja da je predloženi zakon prikladan za
donošenje, a prihvatljivim ga je ocijenio i akademik Stjepan Babić
(HDZ), dodajući kako je bitno kad će zakon stupiti na snagu.
Spomenuti zakon podržao je i Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja,
a oba su odbora predložila Županijskom domu da ne prihvati Prijedlog
zakona o općoj amnestiji kojeg je predložio zastupnik u Zastupničkom
domu Veselin Pejnović.
Pozitivno mišljenje članova Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja
dobio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
javnobilježničkim pristojbama. Njime bi se od plaćanja
javnobilježničkih pristojbi oslobodilo umirovljenike s zaštitnim
dodatkom, te pojednostavio institut od plaćanja ostalih socijalnih
kategorij, kao što vrijedi za oslobađanje od plaćanja sudskih
pristojbi.
Odbor je podržao i Konačni prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, u
kojem je bitna novost informatičko vođenje knjiga na način da će svi
podaci biti dostupni na jednom mjestu. I kako se uobičava nazivati,
krovni zakon, odnosno Konačni prijedlog zakona o vlasništvu i drugim
pravnim stvarima, također je dobio potporu Odbora.
(Hina) bm/sšh ds
131607 MET sep 96