(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 13. rujna (Hina) - Ujedinjenu i proeuropsku Njemačku današnji Slovenci doživljavaju kao svog glavnog strateškog partnera u političkom smislu, a ako se tome doda da cijela trećina izvoza
države ispod Alpa ovisi o stanju njemačkog gospodarstva ne treba čuditi značenje koje je u Ljubljani dano prvom državničkom posjetu predsjednika Romana Herzoga ovoga tjedna.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 13. rujna (Hina) - Ujedinjenu i proeuropsku Njemačku
današnji Slovenci doživljavaju kao svog glavnog strateškog partnera u
političkom smislu, a ako se tome doda da cijela trećina izvoza države
ispod Alpa ovisi o stanju njemačkog gospodarstva ne treba čuditi
značenje koje je u Ljubljani dano prvom državničkom posjetu
predsjednika Romana Herzoga ovoga tjedna. #L#
Njemačka je, ako se izuzme specifičan slučaj Vatikana, prva
zapadnoeuropska država koja je 1992. priznala državnu samostalnost
Slovenije (i Hrvatske), no kancelaru Helmutu Kohlu, kako su ovih dana u
povodu Herzogova posjeta pisali ovdašnji komentatori, mnogi njegovi
europski saveznici to nisu u cijelosti oprostili. "Sada uglednom gostu
iz Berlina moramo dokazati da njemačko zauzimanje za našu samostalnost
nije bilo uzaludno i zatražiti novu potporu u približavanju Europskoj
uniji i NATO savezu", navode u Ljubljani.
Zadnji visoki njemački gost posjetio je Sloveniju još u lipnju 1993.
godine, no tadašnji posjet ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela
još uvijek je protjecao u znaku "jugoslavenske krize" iz čije se sjene
Slovenija ubrzano izvlači.
Slovenski predsjednik Milan Kučan iskoristio je i prigodu visokog
posjeta za prikaz svojih pogleda na uključivanje srednjoeuropskih
država u EU, dodajući kako Slovenija u slučaju ostvarenja svojih
euroambicija ne namjerava Europu opterećivati mogućim sporovima koje
ima sa susjednim državama.
Njemačka podržava Sloveniju i u njezinim nastojanjima da uđe u
euroatlantske sigurnosne udruge, naravno, ako o tome u samoj Sloveniji
bude postignut politički konsenzus. Bonnu nije promaklo da u Ljubljani
još postoje izrazite političke snage koje Sloveniju vide kao neutralnu
državu s međunarodnim sigurnosnim jamstvima s jedne i kao punopravnu
članicu Europske unije s druge strne.
Politički komentari u dane Herzogova posjeta nisu mogli bez
ponavljanja sličnosti i razlika koje se pojavljuju između Rima i Bonna
u odnosu prema Sloveniji. Dva okupatora iz bliže prošlosti, takve su
analize, pokazuju danas suprotan odnos prema prostoru na kojem su se
prije 50-60 godina dodirivali njihovi geostrateški interesi. Njemački
se predsjednik u Ljubljani poklonio žrtvama II. svjetskog rata i nije
naklonjen onim krugovima u Njemačkoj koji ističu Heinstrecht (pravo na
domovinu) Nijemaca iseljenih iz istočne Europe, upravo dakle ono što
je lajtmotiv u politici Italije prema maloj istočnoj susjedi.
Budući da je Roman Herzog prije svog imenovanja na mjesto njemačkog
predsjednika djelovao kao predsjednik njemačkog ustavnog suda i u tom
smislu pridonio i pravorijeku Badinterove komisije o Jugoslaviji kao
državi u raspadu na čije naslijeđe imaju pravo sve priznate nove
države, Ljubljana je, u dane kad se te rasprave ponovo obnavljaju,
poentirala svoju nespremnost da se privoli na neformalni Wattsov
memorandum kojim se zaključci Badinterove komisije relativiziraju.
Iako njemački predsjednik nema širokih ovlasti kojima raspolaže
vlada, s njim je u Sloveniji boravilo i jako njemačko gospodarsko
izaslanstvo, a svrha je tih susreta jačanje gospodarske suradnje,
osobito njemačkih ulaganja. Analiza frankfurtske Deutsche Bank
pokazala je da je Slovenija u pogledu apsolutnih iznosa njemačkih
ulaganja na trećem mjestu, odmah iza Mađarske i Češke, no stvari bi se
mogle još unaprijediti. Njemačka još nije ratificirala sporazum o
zaštiti i poticanju investicija koji je u Ljubljani potpisan u
listopadu 1993. Slovenija je, u želji da se gospodarska suradnja još
više razvije, predložila i nacrt sporazuma o ukidanju dvostrukog
oporezivanja.
(Hina) fl br
131444 MET sep 96