LASTOVO, 12. rujna (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na sjednici u Lastovu utvrdila je Nacionalni program razvitka otoka koji će biti upućen Saboru na usvajanje. Vlada je donijela i odluku o povećanju mirovina 5,6 posto od 1.
rujna.
LASTOVO, 12. rujna (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na sjednici u
Lastovu utvrdila je Nacionalni program razvitka otoka koji će biti
upućen Saboru na usvajanje. Vlada je donijela i odluku o povećanju
mirovina 5,6 posto od 1. rujna. #L#
Premijer mr. Zlatko Mateša ocijenio je Nacionalni program temeljnim
dokumentom razvitka otoka dodavši da je za njegovu promociju izabran
otok Lastovo upravo zato jer se, naglasio je, tek ovdje može shvatiti
svu složenost problema hrvatskih otoka.
Predstavljajući program potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i
obnove dr. Jure Radić kazao je kako je ovo vrijeme buđenja otoka i
zaokreta u politici prema njima.
Održati život, potaknuti demografski preporod i gospodarski
napredak, a uz to očuvati sklad prirodnih vrijednosti, zadaće su
kojima teži ostvarenje ovoga programa, kazao je dr. Radić dodavši da
se to može postići uz mala, ali trajna, dobro organizirana ulaganja.
Otoci traže malo, da bi ubrzo ukupnom gospodarstvu Hrvatske vraćali
puno, kazao je Radić.
Hrvatsko otočje, drugo po veličini u Sredozemlju, sastoji se od 718
otoka, 389 hridi i 78 grebena. Prema popisu iz 1991. godine 67 otoka
je bilo stalno naseljeno, a petnaestak povremeno.
Dr. Radić je naglasio kako se gotovo čitavo proteklo stoljeće u
otoke skoro ništa nije ulagalo, tako da su gospodarski i demografski
nazadovali. Danas na otocima živi ukupno 111.000 stanovnika, a
prosječna starosna dob je 40 godina. Od 303 otočna naselja, čak je u
220 u posljednjih deset godina više žitelja umrlo nego ih je rođeno, a
na 67 u posljednjih deset godina nije nitko rođen.
Programom nacionalnog razvitka, otoci su razvrstani u tri skupine -
nerazvijeni, srednje razvijeni i razvijeni, i prema tome će se i
predlagati poticajne mjere. Među tim mjerama su državne investicije u
izgradnju ili sanaciju otočne infrastrukture, unapređivanje zdravstva
i školstva, podešavanje institucionalnog okvira u kojem djeluju
korisnici otočnoga bogatstva. Zakon o otocima koji će biti donesen
nakon što hrvatski Sabor raspravi i prihvati program razvitka otoka,
udovoljit će Ustavu RH o osobitoj zaštiti koju država mora pružiti
otocima. Tim će se zakonom utvrditi integralno planiranje otočnoga
razvitka, poticajne mjere, te državni programi kojima će se postupno
izjednačavati otočni i kopneni infrastrukturni uvjeti.
U raspravi o programu razvitka otoka sudjelovali su gotovo svi
ministri. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec vrlo
značajnim je ocijenio prometni sustav, a poglavito uvođenje brodskih i
trajektnih linija. Najavio je da će uskoro biti završena studija o
trajektnim i brodskim vezama sa svim modalitetima financiranja,
uključujući i koncesije.
Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić kazala je kako su u
tijeku dva projekta koja će otoke opskrbiti električnom energijom, a
značajnim je ocijenila i potporu malom i srednjem poduzetništvu, koje
treba biti okosnica otočnog gospodarstva upravo kao što je i okosnica
ukupnoga gospodarskog razvitka Hrvatske. Istaknula je također kako
treba razmotriti mogućnost da se na otocima osnivaju slobodne zone.
Zamjenica ministra turizma Vinka Cetinski ustvrdila je kako su
hrvatski otoci značajni turistički potencijal, te je stoga potrebno
izraditi programe kojima će se odrediti točno kakvu turističku ponudu
može pružiti pojedini otok.
Mnogi otoci su kolijevka hrvatske kulture i stoga valja skrbiti za
očuvanje kulturne baštine, naglasio je ministar kulture Božo Biškupić.
Ministrica prosvjete i športa Ljilja Vokić kazala je kako će škole
biti otvarane svugdje gdje bude zadovoljavajući broj učenika, a
ministar useljeništva Marijan Petrović ocijenio je kako hrvatskim
povratnicima treba na jednom mjestu pružiti sve obavijesti o načinu
povratka, ulaganja itd.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o povećanju mirovina
za 5,6 posto od 1. rujna. To je omogućeno, rečeno je, djelovanjem
Uredbe o dopuni Zakona o platnom prometu iz srpnja ove godine.
Temeljem te uredbe Zavod za platni promet nije dopustio isplatu plaća
prije nego li se izvrše obveze uplate doprinosa za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje. To je omogućilo prihod Fonda a time i
povećanje mirovina.
Umirovljenici će uz mirovine u rujnu, koje će se isplaćivati u
listopadu dobiti i sto kuna dodatka, koji će, kako je najavio premijer
Mateša, temeljem prijedloga zakona o mirovinskom sustavu, koji je u
pripremi, ući u mirovinsku osnovicu.
Vlada je donijela i Uredbu o graničnoj svoti najnižeg mirovinskog
primanja u iznosu 649,55 kuna. Prema toj svoti odredit će se nova
svota mirovinskog primanja svim korisnicima koji ostvaruju pravo na
zaštitni dodatak.
Na današnjoj je sjednici Vlada prihvatila i odluku o obveznoj
prijavi tarife ili cijena pojedinih proizvoda i usluga. Ta odluka,
kako je obrazloženo, rezultat je povećanja ili najava povećanja cijena
proizvoda i usluga nekih javnih poduzeća. Premijer Mateša je kazao
"kako Vlada neće dozvoliti da javna poduzeća svojim samostalnim
odlukama dovode u pitanje makroekonomsku politiku Vlade".
Vlada je prihvatila i zaključke u svezi s ispitivanjem sukladnosti
zakonodavstva Republike Hrvatske s odredbama Europske konvencije o
ljudskim pravima.
(Hina) sšh ds
121651 MET sep 96