POLJOPRIVREDNE INFORMACIJE

HINA - BILTEN POLJOPRIVREDNIH INFORMACIJA Zagreb, 10.09.1996. COIMBRA UMANJUJE OPERACIJE S KAKAOM RIO DE JANEIRO (HINA/Reuter) - Brazilska Comercio e Industrias Brasileiras Coimbra smanjuje svoje operacije kakaom u Bahiji, ali se ne povlači s tržišta, izjavili su predstavnici kompanije. Objava je stigla nakon što su proizvođači izjavili da će, zbog teške suše, glavni urod kakaa biti manji od 1,0 milijuna vreća. Coimbra, koja je dio Louis Dreyfus skupine, prestala je kupovati zrno direktno od proizvođača i ubuduće će ga kupovati na inter- dealer tržištu. U trgovačkom centru je ostalo svega nekoliko špeditera, no i oni razmišljaju o povlačenju. Povuku li se i oni, jedini kupci bahijskog zrna bit će samo veliki mlinovi. Proizvodnja kakaa u bahiji opada već deset godina, uglavnom zbogniskih cijena i širenja witch's broom belesti, a suša, jedna od najtežih koje se pamte u ovom kraju, poredstavlja posljednji udarac proizvodnji kakaa u Bahiji. Početkom godine glavni se urod procjenjivao na do dva milijuna vreća, a sada se ne zna da li će dostići i milijun vreća. Glavni urod obuhvaća razdoblje od listopada do travnja, a od srednjeg uroda koji se procjenjivao na 1,5 milijuna vreća je ostalo vrlo malo. Kad bi glavni urod dao milijun vreća kakaa, to bi zajedno sa srednjim urodom značilo 2,5 milijuna vreća, što bi bilo dovoljno za pokrivanje potreba lokalnih mlinova, koji i sami već imaju zalihe. Uz vrlo mali izvoz, očekuje se da bi ponuda bila veće od potražnje, što bi dovelo do pada cijena i smanjivanja zarade proizvođača. Cijena zrna trenutno se kreće između 13 reala i 15,50 reala za kilu arroba zrna. Usporedbe radi, na međunarodnom tržištu cijena iznosi 17 reala, što znači da se uzgajivačima plaća manje od cijene na svjetkom tržištu. Jedina im je utjeha da vlada planira ukidanje 13 postotne prodajne pristojbe za potrošnu robu te očekuju da će tada po kili arrobe ipak dobiti 17 reala. PAD CIJENA KAKAA NIJE PRIMAMIO NJEMAČKE KUPCE HAMBURG (HINA/Reuter) - Njemački proizvođači čokolade iskoristili su niže cijene na terminskom tržištu i kupili poluproizvode na bazi kakaa, te su još uvijek uvijek odstutni s promptnog tržišta kakaa u zrnu, saznaje se iz trgovačkih izvora. Uz očekivani vrlo dobar urod kakaa u zapadnoj Africi očekuje se i pad cijena te se u skorije vrijeme ne može očekivati povratak njemačkih proizvođača čokolade na tržište kakaa u zrnu. Trgovci izjavljuju da je prodaja poluproizvoda namijenejna proizvodnji čokolade za Božićnu sezonu vrlo dobra, a uz hladno i vlažno ljeto čokolada se dobro prodavala te ova godina neće biti loša za proizvođače čokolade. Tržišne špekulacije usmjerene su na glavni urod Obale Bjelokosti u sezoni 1996/97, koji se procjenjuje na 790.000- 930.000 60-kilogramskih vreća, što su pak preširoke granice da bi se bilo što moglo prognozirati. KOLUMBIJSKI UZGAJIVAČI KAVE TRAŽE DEVALVACIJU PEZETE BOGOTA (HINA/Reuter) - Kolumbijsko Nacionalno povjerenstvo uzgajivača kave u kolovozu je čak dva puta zatražilo devalvaciju pezete što bi omogućilo preživaljavanje kavskog sektora. Posljednji vapaj bilo je pismo upućenom kolumbijskom predsjedniku Ernestu Samperu u kojem Povjerenstvo upozorava da će jaka pezeta dovesti do potpunog uništenja kave kao glavnog proizvoda u Kolumbiji. U pismu se navodi da je stalan rast pezete između 1991. i 1995. godine stajao Kolumbiju više od 1,9 milijardi dolara, što predstavlja vrijednost cijelog jednogodišnjeg uroda. Nastave li se sadašnja kretanja, Kolumbija će ove godine izgubiti dodatnih 780 milijuna dolara, te će ukupni šestogodišnji gubitak iznositi 2,6 milijardi dolara. Povećanje izvoza nafte i strani krediti uzrokovali su porast vrijednosti pezete, posebno početkom srpnja ove godine kad se prodavala po 1.074 pezete za dolar, da bi joj do 12. kolovoza vrijednost porasla na 1.030,20 pezete za dolar. Strah od njenog daljeg rasta je sve jači, a trend čvrste valute, zbog kojeg kolumbijski proizvodi u inozemstvu postaju sve skuplji, ubrzao je traženje devalvacije. Izvoznici gube optimizam, izjavio je Jorge Ramirez Ocampo, predsjednik Nacionalne udruge izvoznika. Kavski je sektor jedan od najpogođenijih sektora. I sam Samper je početkom kolovoza tražio devalvaciju, kako bi kolumbijski proizvodi postali konkurentniji na tržištu. Troškovi proizvodnje kave rastu razmjerno s inflacijom, za koju se očekuje da će ove godine u Kolumbiji dostići 21 posto. Ne dođe li do devalvacije, uzgajivači će prestati s uzgojem kave, jer u tome više neće biti mogućnosti zarade. Središnjoj banci odgovara čvrst tečaj kojim krije inflaciju i ne pokazuje nikakve namjere za umjetnim smanjivanjem vrijednosti pezete. Ove je godine za podupiranje vrijednosti pezete, čija je vrijednost zbog političke krize bila ugrožena, potrošila više od 300 milijuna dolara iz svoje pričuve. U pismu se ne spominju prijašnje molbe za uvođenjem povlaštenog tečaja za kavski sektor. Osim devalvacije, vlada bi brzo morala pronaći načine spašavanja kavske industrije, koja je postala žrtvom nerješiva problema. I dok se ne vidi rješenje problema jake pezete, trgovci javljaju da cijena kolumbijskih excelso zrna na newyorškoj burzi i dalje raste te da se smanjivanje cijena ne očekuje u skorije vrijeme. NEKE PRŽIONICE UTVRĐUJU CIJENE HAMBURG (HINA/Reuter) - Trgovci kavom iz sjeverne Europe javljaju da su pržionice ograničile svoje aktivnosti i odredile cijene kako bi izbjegle zabrinutost zbog premija na newyorškoj burzi. O razinama industrijskih zaliha bi se moglo raspravljati, a pržionice žele ostaviti utisak da je situacija pod kontrolom. Javlja se i bojazan da bi se obveze iz razdoblja rujan/prosinac mogle prebaciti prema razdoblju prosinac/ožujak, jer trenutna razlika iznosi 6,30 centi. Iako je interes na newyorškoj burzi u padu, trenutno se traži 500.000 vreća kave, a u skladištima burze se nalazi samo 35.000 vreća. Na otvorenom tržištu razlike po terminskim cijenama za kolumbijsko zrno još su uvijek 20 centi iznad terminskih cijena, a za brazilsku kavu su porasli. Fob Bremen cijena brazilske kave iznosila je 124 dolara za 50 kg, a kolumbijske 153 dolara za isporuke u listopadu i studenom. Promptno tržište je i dalje dobro snabdjeveno kavom podrijetlom iz Indonezije i Ugande po povoljnim cijenama. informacije: Slavica Bocek telefon: 01/273-927 4 111137 MET sep 96