VARAŽDIN, 6. rujna (Hina) - Kako bi se lovni turizam što prije uključio u turističke tokove, a divljač postala turističkom atrakcijom, hrvatsko lovstvo treba pravno i gospodarski urediti te objaviti natječaje za davanje lovišta u
zakup, podzakup ili koncesiju, zaključeno je na okruglom stolu "Lov i ribolov u funkciji turizma", koji je priređen u sklopu Prvoga sajma lovnog i ribolovnog turizma u Varaždinu.
VARAŽDIN, 6. rujna (Hina) - Kako bi se lovni turizam što prije
uključio u turističke tokove, a divljač postala turističkom
atrakcijom, hrvatsko lovstvo treba pravno i gospodarski urediti te
objaviti natječaje za davanje lovišta u zakup, podzakup ili koncesiju,
zaključeno je na okruglom stolu "Lov i ribolov u funkciji turizma",
koji je priređen u sklopu Prvoga sajma lovnog i ribolovnog turizma u
Varaždinu. #L#
Uspostavom nove hrvatske države među ostalim je restrukturirano i
lovstvo. Prijeratna lovna područja obuhvaćala su 5,35 milijuna
hektara, a sada su smanjena na 4,5 milijuna hektara. Lovišta u Baranji
su okupirana i opustošena, a ona sudjeluju s 4,5 posto površine
ukupnih hrvatskih lovišta. Također, od osam do 10 posto lovišta na
oslobođenim prostorima još nije pristupačno za lov i hrvatska Vlada
treba odlučiti hoće li ih dati u zakup, istaknuto je na završnom danu
rada okrugloga stola.
"Novi Zakon o lovu iz 1994. omogućio je tržišno poslovanje na tržištu
lovišta, što znači da sve domaće i inozemne, pravne i fizičke osobe
imaju pravo zakupa tih lovišta. No, za oporavak i opskrbu hrvatskih
lovišta potrebna su velika ulaganja iz inozemnih zajmova", rekao je
zamjenik ministra u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
inž. Franjo Prebanić. U obnovu lovišta u Hrvatskoj te uzgoj i nabavu
divljači, po procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, treba
uložiti oko 20,9 milijuna dolara.
Po riječima dr. Borisa Buklijaša sa splitskoga Pravnog fakulteta,
Zakonom o lovu koji povezuje pravo lova uz vlasništvo na zemlju,
izdvojena su državna, zajednička i vlastita lovišta te uzgajališta.
Zajednička lovišta osniva veći broj vlasnika, za što su ovlaštene
županije, a državna su lovišta u djelokrugu hrvatske Vlade. Pri tomu
je naglašeno kako u Hrvatskoj još nema privatnih lovišta.
Inače, po riječima tajnika hrvatskoga Lovačkoga saveza Dragutina
Gajskoga, u protekle dvije godine u nas je ustanovljeno 308 državnih
lovišta koja zauzimaju 24 posto njihove ukupne površine, a zajednička
lovišta zauzimaju 76 posto prostora.
(Hina) splj sab
061405 MET sep 96