ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Sinoćni potres s epicentrom na području Stona i Slanog jakosti šest stupnjeva po Richterovoj u žarištu i osam stupnjeva po Mercallievoj ljestvici, ne daje nikakve dokaze za moguća seizmološka predviđanja,
kazao je voditelj Seizmološke službe Geofizičkoga zavoda "Dr. Andrija Mohorovičić" u Zagrebu dr. Vlado Kuk.
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Sinoćni potres s epicentrom na području
Stona i Slanog jakosti šest stupnjeva po Richterovoj u žarištu i osam
stupnjeva po Mercallievoj ljestvici, ne daje nikakve dokaze za moguća
seizmološka predviđanja, kazao je voditelj Seizmološke službe
Geofizičkoga zavoda "Dr. Andrija Mohorovičić" u Zagrebu dr. Vlado
Kuk. #L#
Područje dinarida pripada najtrusnijem dijelu Hrvatske, izjavio je
seizmolog dr. Marijan Herak.
Glede podataka o ljudskim žrtvama statistike u Hrvatskoj pamte
sljedeće potrese: - Zagreb, 1880., osam do devet stupnjeva MCS
ljestvice; jedna žrtva - Imotski, 1942., devet stupnjeva; 18 do 20
žrtava - Makarska, 1962., osam do devet stupnjeva; jedna žrtva. - Dilj
gora (Slavonski Brod) 1964., osam stupnjeva; dvije žrtve.
Međutim za neke potrese u povijesti nema točnih podataka, iako se zna
da su nanijeli katastrofalne posljedice. U takve pripada razorni
potres u Dubrovniku 1667. Tada su, naime, po povijesnim izvorima, koje
nam prenosi seizmolog inž. Ivica Sović, srušene sve gradske kuće, a
zatim je grad zahvatio katastrofalan požar.
Seizmološke službe neprestano prate podrhtavanja tla, te na temelju
golema broja statističkih podataka izračunavaju da se potres poput
sinoćnoga na dubrovačkom području statistički ponavlja u Hrvatskoj
jednom u deset godina (takav je bio "kninski" 1986!).
Nadalje, na temelju statističkih podataka učestalost "ludbreškoga"
potresa je dvije godine, te "imotskoga" sto do dvije stotine godina.
(Hina) li sp
061246 MET sep 96