DEVIZNE ZALIHE NARODNE BANKE - 2,34 MILIJARDE DOLARA

ZAGREB, 4. rujna (Hina) - Savjet Narodne banke Hrvatske raspravljao je na današnjoj sjednici pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Marka Škreba, o gospodarskim i monetarnim kretanjim u proteklom razdoblju i mjerama rujanske novčane politike, pripremama za uvođenje kune u hrvatsko Podunavlje i prijedlogu Banke za međunarodna izravnanja o diobi imovine bivše SFRJ kod te novčarske ustanove, te drugim pitanjima iz djelokruga središnje banke, priopćio je Savjet Narodne banke Hrvatske. #L# "Devizne su zalihe", ističe se u priopćenju, "na računima Narodne banke Hrvatske pod kraj kolovoza dosegnule 2,34 milijarde dolara, što znači da su se u kolovozu povećale oko 110 milijuna dolara. To je plod pojačanih sezonskih intervencija središnje banke na deviznom tržištu, zaslugom kojih je tečaj sačuvan od većih posrtanja i omogućen je otkup turističkih deviza bez ikakvih teškoća. Povećani devizni otkup stvorio je i vrlo visoku likvidnost u bankovnom sustavu. Ona je djelomice pretvorena u dobrovoljne blagajničke zapise, tako da su prošli mjesec upisani za dodatnih 200 milijuna kuna, a ukupno stanje tih zapisa približava se milijardi kuna. Izdašniji novčani tokovi odrazili su se i na kretanje kamata, tako da je kamatna stopa na tržištu novca pala sa svibanjskih 32 na osam posto u kolovozu, a za 35-dnevne dobrovoljne blagajničke zapise spustila se na 7,98 posto. Takva kretanja počela su se održavati i na plasmane banaka, gdje je u zadnje vrijeme također uočljivo smanjivanje kamatnih stopa, što bi, uz primjeren odabir zdravih plasmana, moglo dodatno potaknuti gospodarsko oživljavanje. Cijene i nadalje miruju. Prošlomjesečne maloprodajne i proizvođačke cijene koje prati statistika potpuno su jednake srpanjskima, a troškovi su života čak smanjeni za 0,8 posto. No, kako je više puta upozoravano tijekom rasprave Savjeta NBH, potrebno je vrlo pozorno pratiti zbivanja i poduzimati nužne mjere, kako povećana likvidnost ne bi izazvala inflacijske učinke. Sukladno takvu stajalištu, odlučeno je smanjiti visinu lombardnih zajmova sa 70 na 50 posto nominalne vrijednosti založenih blagajničkih zapisa NBH. Kao zalog za tu vrstu zajmova mogu poslužiti i trezorski zapisi Ministarstva financija, do 25 posto njihove nominalne vrijednosti. S obzirom na ukupna kamatna kretanja, lombardna je stopa smanjena sa 18 posto na 11 posto. Pritom treba imati u vidu da je u praktičnoj primjeni lombardna stopa postala kudikamo važnija od eskontne stope, te se može smatrati "osnovnim orijentirom" u kamatnoj politici središnje banke. Za interventne i dnevne zajmove kamatne stope ostaju nepromijenjene, jer se tu radi o svojevrsnim "kaznenim" stopama. Radi što veće jasnoće novčane politike, Savjet Narodne banke odlučio je postupno dokidati obvezne blagajničke zapise, da se oni prigodom dospjeća tijekom sljedećih mjeseci ne obnavljaju, nego pretvaraju u jedinstvenu obveznu zalihz, s primjenom za takvu zalihu propisane kamatne stope. Time se ne mijenja ukupna stopa obvezne imobilizacije sredstava poslovnih banaka, koja je u zadnje vrijeme smanjena oko četiri postotka, no za daljnje smanjenje u sadašnjim novčanim prilikama nema potrebna prostora. Savjet NBH podupro je prijedlog baselske Banke za međunarodna izravnanja da se imovina bivše SFRJ pohranjena u BIS-u razdijeli na države nasljednice po mjerilima za podjelu kvote pri MMF-u, čime se stvaraju i uvjeti za punopravno članstvo Narodne banke Hrvatske u toj "banci središnjih banaka", inače i najstarijoj novčarskoj ustanovi. Savjet NBH dao je pozitivno mišljenje o prijedlozima da se za predsjednika Uprave Kaptol banke d. d. imenuje Dejan Košutić, a Marko Marčinko za predsjednika Uprave Glumina banke d. d.", stoji na kraju priopćenja sa sjednice Savjeta NBH. (Hina) vugerica gk 041955 MET sep 96