WASHINGTON, 4. rujna (Hina) - Američki mediji u srijedu su se pridružili Amerikancima u potpori odluke svoga predsjednika o kaznenim raketnim napadima na vojna postrojenja Sadama Huseina zbog njegova napada na kurdsku manjinu na
sjeveru Iraka. Dok su mediji u svijetu potražili motiv Clintonove akcije i u završnici predsjedničke utrke, ovdašnji mediji bili su oprezniji u takvim zaključcima.
WASHINGTON, 4. rujna (Hina) - Američki mediji u srijedu su se
pridružili Amerikancima u potpori odluke svoga predsjednika o kaznenim
raketnim napadima na vojna postrojenja Sadama Huseina zbog njegova
napada na kurdsku manjinu na sjeveru Iraka. Dok su mediji u svijetu
potražili motiv Clintonove akcije i u završnici predsjedničke utrke,
ovdašnji mediji bili su oprezniji u takvim zaključcima. #L#
Nakon što su prije nekoliko dana iračke oružane snage zaposjele grad
Irbil, na sjeveru zemlje pod kontrolom kurdske manjine, Sjedinjene
Države gađale su u utorak i srijedu, sa 44 navođene rakete, sustave
protuzračne obrane Iraka.
"Američki raketni napad na vojne ciljeve u južnom Iraku ... bio je
razuman i razmjeran odgovor na posljednje djelo agresije Huseina,
usmjereno protiv tisuća vlastitih sunarodnjaka", piše New York Times.
"Od SAD-a se očekuje liderstvo u Perzijskom zaljevu i Clinton, koji je
bio spor u uviđanju krize koja se oblikovala u sjevernom Iraku, čini
se da je počeo 'igrati'", piše Washington Post.
"Raketni udari, proširenje zone zabrane letenja na jugu zemlje i
suspenzija dogovora s UN-om o 'nafti za hranu' jasan su odgovor
posljednoj avanturi Sadama Huseina", piše Financial Times, no, kako
dodaje, manje je jasno kamo te akcije vode.
Američki mediji pritom ocjenjuju da je zabrinjavajuće što je
veliki broj američkih saveznika, i to ne samo onih koji su u najbližem
dometu Sadama, bio kritičan prema američkim udarima.
Dok su Britanija i Njemačka podržale akciju, Francuska, Španjolska,
Turska, kao i veći broj arapskih zemalja bile su suzdržane. Kina i
Rusija bile su, pak, vrlo kritične.
U tom kontekstu američki državni tajnik Warren Christopher otputovao
je u srijedu u Europu na konzultacije sa saveznicima, iako je put u
Pariz bio ranije planiran.
Američki mediji ocjenjuju da raketni napadi na iračka vojna
postrojenja na jugu zemlje, zbog nečega što se događalo na njezinu
sjeveru, jasno pokazuju da su akcije SAD-a bile manje usmjerene na
preokretanje iračkih vojnih dobitaka nego na potkopavanje i ometanje
Sadama Huseina.
Gađajući radare i šireći zonu zabrane letenja na jugu umjesto
poduzimanja vojne akcije na sjeveru, u kurdskoj enklavi, Washington
ispunjava šire ciljeve ograničavanja oružanih snaga Bagdada i zaštite
iračkih susjeda, ocjenjuje Washington Post.
Raskorak u povodu i odgovoru administracija je objasnila prvo
diplomatskim i zemljopisinim ograničenjima (Turska nije dopustila
korištenje američke baze smještene uz sjever Iraka). No, list
ocjenjuje da SAD želi smanjiti bilo kakve izglede mogućoj agresiji
Iraka prema jugu, odnosno prema naftnim poljima Perzijskog zaljeva.
Napadima na južne ciljeve, SAD se poštedio situacije u kojoj bi se
stavio na jednu od strana u sukobu na sjeveru Iraka, ocjenjuje New
York Times. Dok je jedna kurdska frakcija sklopila savez sa Huseinom,
druga ima snažnu potporu Irana.
(Hina) ps br
041812 MET sep 96