ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Prva jesenska sjednica Sabora Republike Hrvatske najavljena je za tjedan poslije 15. rujna, a - sudeći po brojnim važnim temama i zakonima o kojima treba raspravljati i odlučivati, Sabor će, kako se
najavljuje, do konca godine raditi kontinuirano. Način rada i teme o kojima će raspravljati hrvatski Sabor, poglavito teme prve rujanske sjednice bile su povod za razgovor s predsjednikom Sabora akademikom Vlatkom Pavletićem.
ZAGREB, 1. rujna (Hina) - Prva jesenska sjednica Sabora Republike
Hrvatske najavljena je za tjedan poslije 15. rujna, a - sudeći po
brojnim važnim temama i zakonima o kojima treba raspravljati i
odlučivati, Sabor će, kako se najavljuje, do konca godine raditi
kontinuirano. Način rada i teme o kojima će raspravljati hrvatski
Sabor, poglavito teme prve rujanske sjednice bile su povod za razgovor
s predsjednikom Sabora akademikom Vlatkom Pavletićem. #L#
"Temeljem Ustava nisam mogao sazvati prvu sjednicu jesenskog
zasjedanja Sabora prije 16. rujna, tako da su griješili svi moji
kolege sabornici koji su to od mene tražili. Očekivali su da će se
prije svakog razgovora o Sporazumu o normalizaciji odnosa između
Republike Hrvatske i SRJ o tom pitanju prvo odlučivati u Saboru, no
naš polupredsjednički sustav ima sasvim drugi redoslijed po kojem
sporazumi dolaze u Sabor nakon potpisivanja. Nakon rasprave o
Sporazumu o normalizaciji odnosa Hrvatske i SRJ, koja će biti prvog
dana prve jesenske sjednice, Sabor ga mora ratificirati. Oni koji kažu
da je Sabor u ovom slučaju zaobiđen i da je to gotova stvar, nemaju
pravo", istaknuo je akademik Pavletić.
Osvrćući se na iznesene sumnje o točki Sporazuma o Prevlaci, te o
tome kako neki "spominju neki tajni sporazum po kojem je već netko dao
Prevlaku", predsjednik hrvatskog Sabora akademik Vlatko Pavletić je
rekao: "Radi javnosti treba reći da niti jedan pedalj hrvatskog
teritorija ne može nitko otuđiti bez većinskog glasovanja u Saboru i
dodatno bez referenduma na kojem bi hrvatski narod o tome kazao svoje
mišljenje. Svi oni koji danas obmanjuju javnost, govoreći kako je
netko nešto prodao ili će prodati, neupućeni su ili zlonamjerno
stvaraju nekritičko raspoloženje prema Ustavu, Poslovniku ili nekim
drugim odredbama."
Govoreći o radu do kraja godine, akademik Paletić je naveo kako će
zbog obimnog posla sjednice trajati dva tjedna, a najvjerojatnije će
biti dvije u mjesecu, što znači da će saborsko zasjedanje biti
kontinuirano.
Za prvu jesensku sjednicu akademik Pavletić je najavio izvješće o
vanjskoj politici Republike Hrvatske, raspravu o Sporazumu o
normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ, prijedlog zakona
o javnom priopćavanju.
Vlada službeno Saboru do prošlog četvrtka nije dostavila prijedlog
zakona kojim se predlaže sustavno riješiti prava hrvatskih branitelja,
invalida Domovinskog rata i njihovih obitelji. Akademik Pavletić je
istaknuo kako je predloženi tekst neslužbeno dobio, no da ga zbog
opsežnosti nije stigao do kraja pročitati.
"Potrebno je riješiti sva pitanja u skladu s mogućnostima državnog
proračuna za iduću godinu", kazao je predsjednik Sabora.
Odgovarajući na pitanje u svezi s najavljenim prosvjedom hrvatskih
invalida Domovinskog rata za 15. rujna, Pavletić je rekao da hrvatski
invalidi Domovinskog rata, "kako sada stvari stoje, od njega ne
odustaju".
"Prigodom našeg susreta izvijestio sam ih da je osnovana Koordinacija
koja će dnevno u kontaktu s njima rješavati otvorena pitanja. Poslije
razgovora", istaknuo je akademik Pavletić, "ostalo je otvoreno da će
HVIDR-a 14. rujna imati sjednicu svojega najvišeg tijela, a do tada je
ostalo vremena da se hrvatski invalidi Domovinskog rata uvjere da je
počeo cijeli niz akcija koje su tražili kako bi nepravilnosti bile
uklonjene."
Tijekom rujna Sabor će raspraviti i donijeti zakon o javnom
priopćavanju.
Akademik Pavletić je istaknuo da su, u dogovoru s Vijećem Europe,
predloženi zakon trebali ocijeniti njihovi stručnjaci.
"Da taj tekst osoba koja ga je nosila nije izgubila na putu u
Strasbourg, to bi pitanje već bilo riješeno. Zbog te epizode, za koju
mi nismo znali jer je tekst slalo Ministarstvo vanjskih poslova,
glasovati o zakonu na sjednici u srpnju nije bilo moguće zbog obveze
prema Vijeću Europe. Da se za to odmah doznalo, tekst bi bio poslan
faksom, no, u protivnom, vrijeme je izgubljeno i mi smo pristali da
stručnjaci Vijeća Europe dođu u Hrvatsku", kazao je Pavletić.
"Oni su došli i u razgovoru s našim stručnjacima raspravili
predloženi zakon, a nešto poslije pismeno su dostavili primjedbe o
kojima se morala očitovati hrvatska Vlada kao predlagatelj. S
predloženim su se zakonom složili mnogi oporbeni zastupnici, a - nakon
primjedaba stručnjaka Vijeća Europe, držim da možemo biti sigurni da
će predloženi tekst još biti poboljšan i dokaz Europi da Hrvatska želi
prema europskim standardima razvijati svoju demokraciju", kazao je
Pavletić.
Odgovarajući na pitanje kad će na glasovanje zakon o
denacionalizaciji, akademik Pavletić je istaknuo da je u trećem
čitanju. Po Poslovniku - nakon trećeg čitanja mora se donijeti odluka,
a to će najvjerojatnije biti početkom listopada.
Osvrćući se na izravne radijske i TV-prijenose saborskih sjednica
istaknuo je kako pribavljene analize govore da izravne prijenose
sjednica svojih parlamenata nemaju ni europske zemlje čiju demokraciju
i otvorenost nitko ne može dovesti u pitanje.
"Sabor nije vlasnik HRT-a. Ona mora voditi računa o svojim
pretplatnicima", istaknuo je akademik Pavletić i dodao da su u tijeku
razgovori s HRT-om, a uz prijedloge o sažetim jednosatnim emisijama
razmišlja se i o tome da predlagači zakona vrlo sažeto, u pet ili
deset minuta, obrazlože svoju temu ili zakon.
Na pitanje hoće li do kraja godine Sabor raspravljati i o pitanjima
umirovljenika, materijalnom položaju pojedinih kategorija
stanovništva, akademik Pavletić je podsjetio da je skupina zastupnika
HDZ-a podnijela zahtjev da se u dnevni red uvrsti problem
umirovljenika.
"Temeljem Poslovnika to sam dužan učiniti, ali sam prije toga
zatražio od Vade potrebnu dokumentaciju i nadam se da će i ta
problematika doći na red listopadske sjednice", rekao je predsjednik
Sabora, podsjećajući i na zahtjev skupine zastupnika HDZ-a da se na
dnevni red stavi i problematika obrtništva.
"U obrtu danas radi 22 posto zaposlenih. To nije mala brojka, ali je
daleko manja od one koja bi mogla biti kad bi obrt dobio potporu koju
zaslužuje", kazao je akademik Pavletić ističući kako je za razvoj
obrta potrebno prilagoditi školstvo, odnosno razvijati dobre srednje
tehničke škole iz kojih bi izlazili kvalitetni stručnjaci.
(Hina) sšh mc
011101 MET sep 96