STATISTIKA

STATISTIKA PAD IZVOZA I UVOZA - U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz Hrvatske iznosio je 2,57 milijardi američkih dolara, što je 5,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz iznosio 4,28 milijardi dolara ili 4,8 posto manje nego u istom razdoblju 1995. godine. Izvoz proizvoda za reprodukciju dosegnuo je u prvih sedam mjeseci ove godine vrijednost od 1,38 milijardi dolara, što je 2,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a proizvoda za široku potrošnju 883 milijuna dolara, 5,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Izvoz proizvoda za investicije pao je, pak, 12,7 posto, na 308 milijuna dolara. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u prvih sedam mjeseci 2,34 milijarde USD, što je 7,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz proizvoda za široku potrošnju pao 1,6 posto, na 1,16 milijardi dolara. Uvoz proizvoda za investicije porastao je, pak, 0,9 posto, na 777 milijuna dolara. RAST PROMETA U TRGOVINI NA MALO - Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo bio nominalno 9,1, a realno 9,2 posto veći nego mjesec dana prije. U odnosu na srpanj prošle godine realno je, pak, porastao 20,7 posto. Promet u trgovini na veliko porastao je u srpnju 7,9 posto u odnosu na lipanj, te 10,3 posto prema srpnju prošle godine. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u maloprodaji je promet realno porastao 11,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u trgovini na veliko promet uvećan za 8,0 posto. Državni zavod za statistiku procijenjuje kako će u kolovozu promet u maloprodaji, izražen u tekućim cijenama, porasti 8,3 posto u odnosu na srpanj, dok bi u veleprodaji promet trebao pasti za 2,9 posto. DALJNJI RAST INSOLVENTNOSTI - Prema podacima Zavoda za platni promet, iznos nepodmirenih, a prijavljenih obveza u gospodarstvu dosegnuo je potkraj lipnja 7,579 milijardi kuna, što je 2,9 posto ili otprilike 200 milijuna kuna više nego mjesec dana prije. Pritom je broj insolventnih pravnih osoba porastao na 13.760, a ta su poduzeća zapošljavala 156.663 djelatnika. Od gospodarskih grana po neplaćenim obvezama prednjači trgovina na malo s 1,5 milijardi kuna dugovanja, što predstavlja 20,1 posto ukupnog iznosa prijavljenih, a nepodmirenih obveza. Slijede trgovina na malo s 997 milijuna kuna duga, poljoprivredna proizvodnja s 880 milijuna kuna, brodogradnja s 416 milijuna kuna itd. U srpnju 257.133 nezaposlenih - U Hrvatskoj su u srpnju evidentirane 257.133 nezaposlene osobe, što je 1,8 posto više u odnosu na prethodni mjesec te 8,7 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga je 86.821 osoba posao tražilo prvi put, što je 4,5 posto više nego u srpnju lani, podaci su Zavoda za zapošljavanje. U tom se mjesecu Zavodu prijavilo 20.736 novih osoba, šest posto više nego u srpnju lani. Istodobno se s evidencije Zavoda zaposlilo 9.662 osobe, 46,7 posto više nego lani, dok je iz evidencije bilo brisano 6.465 osoba, 10,5 posto manje. Promatrano prema stručnoj spremi, najviše je bilo nezaposlenih KV i VKV osoba - 34,9 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Slijede SSS osobe, s udjelom od 22,1 posto, NKV, 21,3 posto, dok je udio PKV i NSS osoba iznosio 14,7 posto. Najveći porast nezaposlenosti, od 29 posto, evidentiran je u Varaždinskoj županiji, a slijedi Sisačko-moslavačka županija, s porastom od 26,1 posto. U Zadarsko-kninskoj županiji evidentirano je najveće smanjenje nezaposlenosti, za 21 posto, što je posljedica ažuriranja registra. Najviše je nezaposlenih bilo u Splitsko- dalmatinskoj županiji, 40.368, te u Zagrebačkoj županiji, 35.520. Uslijed prestanka rada poduzeća i poslodavaca u srpnju je posao izgubilo 31.252 osoba, 0,3 posto više nego prethodni mjesec i 1,2 posto više u odnosu na isti mjesec lani. Zavodu za zapošljavanje tijekom srpnja je prijavljeno 10.669 slobodnih radnih mjesta, odnosno 7,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Mjerama aktivne politike zapošljavanja bilo je obuhvaćeno 606 osoba, a najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 180, te u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 130 osoba. Porast industrijske proizvodnje - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je tijekom srpnja ove godine za 6,4 posto u odnosu na isti mjesec lani, objavio je Državni zavod za statistiku RH. U prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci, pak, industrijska proizvodnja uvećana za 1,4 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U odnosu na srpanj lani, proizvodnja reprodukcijskog materijala uvećana je 9,9 posto, robe za široku potrošnju 5,8 posto, dok je proizvodnja sredstava rada smanjena 0,9 posto. Od ukupno 33 industrijske grane, u srpnju je u njih 19 ostvaren porast proizvodnje, pri čemu najveći, za 139,4 posto, kod obojenih metala te za 46 posto kod građevnog materijala. Istodobno, u 13 je industrijskih grana zabilježen pad proizvodnje, a najveći u crnoj metalurgiji, za 63,1 posto. Jedino je proizvodnja u duhanskoj industriji ostala na razini prošlogodišnjeg srpnja. U prvih sedam mjeseci proizvodnja sredstava rada porasla je 11,8 posto, reprodukcijskog materijala 1,1 posto, dok je robe za široku potrošnju proizvedno 0,8 posto manje. Pritom je u 15 industrijskih grana porasla proizvodnja, dok je u ostalima smanjena. Najveći porast postignut je u proizvodnji obojenih metala, za 46,8 posto, a najveći pad pri preradi kaučuka, za 32,3 posto i u proizvodnji kože i krzna, za 27,5 posto. RAST CIJENA NA MALO - U srpnju su cijene na malo (ukupno sa sezonskim proizvodima) bile za 0,4 posto veće nego u lipnju, troškovi života zabilježili su pad za 0,5 posto, dok su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju bile na istoj razini kao i u lipnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Istodobno, u odnosu na prošlogodišnji srpanj cijene na malo u srpnju ove godine porasle su za 4,5 posto, troškovi života veći su za 6,1 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima povećane su za 1,7 posto. Srpanjsko prosječno povećanje cijena na malo za 0,4 posto rezultat je porasta cijena usluga od 2,3 posto, dok su cijene roba, uslijed sezonskog pada maloprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda (voća i povrća), bile manje za 0,1 posto u odnosu na lipanj. Istodobno, maloprodajne cijene proizvoda od žita (brašno, kruh, pecivo, tjestenina) povećane su 4,6 posto. Za prvih sedam mjeseci ove godine cijene na malo, po podacima statistike, veće su za 3,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Cijene na malo ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja srpnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,325 posto ili ukupno za sedam mjeseci 1996. za 2,3 posto. Pad troškova života Troškovi su života, odnosno cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju, u srpnju u odnosu na lipanj niži za 0,5 posto, na što je utjecao pad cijena prehrane (za 1,9 posto), dok su prometne i PTT usluge skuplje za 7,6 posto. Troškovi života u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje veći su za 4,3 posto. Od početka godine do kraja srpnja troškovi života prosječno su mjesečno rasli po stopi od 0,381 posto ili ukupno za sedam ovogodišnjih mjeseci za 2,7 posto. Proizvođačke cijene na istoj razini Cijene proizvođača industrijskih proizvoda koje su se srpnju zadržale na istoj razini kao i mjesec prije, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razoblje lani bilježe rast za 1,5 posto. Od početka godine do kraja srpnja cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su se mjesečno mijenjale po stopi od minus 0,072 posto, odnosno ukupno su za sedam ovogodišnjih mjeseci ostvarile pad od 0,5 posto, priopćio je Državni zavod za statistiku RH. Prosječna neto plaća 2.067 kuna - Prosječna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za svibanj ove godine dosegnula je 2.067 kuna, što je 9,2 posto više nego u istom mjesecu lani, stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku RH. Prosječna neto plaća zaposlenih u privredi u tom je mjesecu bila na razini od 2.036 kuna, 10,5 posto više u odnosu na svibanj 1995, dok je u neprivredi iznosila 2.149 kuna, 5,3 posto više. U odnosu na svibanj prošle godine, u svih 14 promatranih privrednih sektora plaće zaposlenih su uvećane, osim u sektoru ugostiteljstva i turizma. Plaće ugostiteljskih i turističkih djelatnika smanjenje su za 2,2 posto, na 1.761 kunu, što je ujedno najniža prosječna plaća u Hrvatskoj. Najveći porast neto plaća ostvarili su djelatnici u stambeno- komunalnoj djelatnosti, za 15,8 posto, na 2.137 kuna. No, najviše su plaće isplaćene u tijelima državne vlasti, lokalne samouprave, fondovima, udruženjima i organizacijama, prosječno 2.436 kuna, tj. 7,6 posto više nego u svibnju lani. U sektoru industrije i rudarstva prosječna je neto plaća za svibanj bila 1.973 kune, 9,6 posto više. U prvih je pet ovogodišnjih mjeseci prosječna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj iznosila 1.960 kuna, 6,2 posto više u usporedbi s istim razdobljem 1995. godine. Pritom su u privredi plaće bile više za 7,5 posto, na 1.920 kuna, a u neprivredi 2,4 posto više, na 2.067 kuna. Daljnji pad zaposlenosti - U Hrvatskoj je potkraj lipnja bilo zaposleno 977.200 radnika, 0,1 posto manje nego prethodnog mjeseca i 4,9 posto manje u odnosu prema istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U privredi je bilo uposleno 746.165 radnika, 0,1 posto manje nego u svibnju i 5,9 posto manje nego u lipnju 1995. U neprivredi je radilo 231.035 osoba, 0,1 posto manje nego u svibnju te 1,4 posto manje nego u istom mjesecu lani. U prvih je šest ovogodišnjih mjeseci broj zaposlenih u Hrvatskoj bio 5,1 niži posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Pritom je u privredi broj radnika 6,4 posto pao, a u neprivredi 0,9 posto. 281158 MET aug 96