(od dopisnika Hine Branka Merlina)
PEKING, 27. kolovoza (Hina) - Činjenicu da Kina i Tajvan imaju vrlo
različita mišljenja o pitanju međusobnog ujedinjenja, ne treba posebno
dokazivati. Što o ujedinjenju misli Tajvan, očigledno je iz njegovih
upornih pokušaja da na međunarodnoj sceni osigura vlastiti diplomatski
prostor, neovisan o Pekingu. Što pak misli Peking, očito je iz
kritika koje, s ne manje upornosti, upućuje na račun tajvanskih
vlasti. Najnoviji primjer je optužba upućena ovih dana Tajpehu da
odbijanjem prijedloga o uspostavi izravnog brodskog prometa između
dviju obala razdvojenih Tajvanskim tjesnacom zapravo ometa međusobno
približavanje, a sve sa svrhom stvaranja "dvije Kine" ili "jedne Kine
i jednog Tajvana".
Pitanje ujedinjenja ostaje tako i dalje otvoreno i sporno. I dok
stručnjaci i dalje raspravljaju hoće li razvoj regionalnih i svjetskih
prilika ubuduće dovesti do ujedinjenja Kine i Tajvana na političkim
ili pak na gospodarskim osnovama, jedan je nedavni događaj na
zanimljiv način osvijetlio i tajvansko-kineske odnose, i mnoštvo
pitanja koje ujedinjenje kao takvo stavlja pred Tajvance.
Riječ je o pismenoj zamolbi kojom je početkom srpnja general Wego
Chiang (Ćiang) zatražio od vladajućeg Kuomintanga da izvrši pripreme
oko prijenosa posmrtnih ostataka njegova oca, generalisimusa Čang
Kaišeka (Chiang Kaisheka) te polubrata Chiang Chiang-kuoa (Ćiang
Ćiang-kuoa) radi njihovog trajnog pokopa u Kini.
Naime, i generalisimus Čang, koji se nakon poraza od Maovih snaga
povukao na Tajvan da bi tamo proglasio "Republiku Kinu" i bio njezin
prvi predsjednik sve do smrti godine 1975, i njegov sin Chiang
Chiang-kuo, drugi tajvanski predsjednik (1978-1988), privremeno su
pokopani na dva odvojena mjesta u Tajpehu. Inače, i otac i sin su
još za života odredili gdje žele biti pokopani u Kini, zemlji svojih
predaka i svojih korijena. Štoviše, i odbor za pogreb Čang Kaišeka
odlučio je 1975. da će pokojnikovi ostaci biti preneseni u Kinu "nakon
njezinog zauzimanja".
Generalisimusove ideje o "zauzimanju Kine", iz vremena u kojem je
Maova Kina istodobno grmjela o "oslobađanju Tajvana", već dugo nisu
politički aktualne. Zamijenilo ih je pitanje ujedinjenja. Kako bi se,
dakle, prijenos posmrtnih ostataka dvojice tajvanskih predsjednika u
Kinu (koja ne priznaje Tajvan kao državu, pa sljedstveno tome ni
njegove predsjednike, ali uvažava njihov status stranačkih čelnika)
mogao odraziti na odnose Tajpeha i Pekinga? Pitanje se pokazalo toliko
složenim da je predsjednik Kuomintanga Lee Teng-hui (Li Teng-hui),
ujedno i prvi tajvanski predsjednik izabran na demokratskim izborima,
odmah naredio osnivanje komisije koja će razmotriti molbu staroga
generala, jedinog živog sina Čang Kajšeka.
I dok su zlobnici požurili ustvrditi da je komisija osnovana kao u
svakom slučaju kad se ne zna što drugo učiniti, te da je Wego Chiang
zapravo potaknuo ovo pitanje iz nekih osobnih razloga, pravdajući
potrebu prijenosa oca i polubrata u Kinu aluzijama na njihovu
nesigurnost na Tajvanu nakon demokratskih promjena, nitko mu nije
osporio da je časno brinuti se o svojim pokojnicima. Neki su doduše
spominjali generalovu poodmaklu dob, diskretno opravdavajući krivo
odabrano vrijeme njegove inicijative. No, ukazivanje na kinesku
tradiciju da se počiva u zemlji svojih otaca izazvalo je ljutnju onih
koji se smatraju Tajvancima, a ne Kinezima. Na njihove primjedbe da se
porodica Chiang koristi Tajvanom kao hotelom u koji se dolazi prema
potrebi, javili su se svjedoci koji tvrde da nije tako, jer da je
Chiang Chiang-kuo, osjećajući se u istoj mjeri kao Kinez i kao
Tajvanac, izrijekom tražio da bude prenesen u Kinu tek nakon
ujedinjenja.
Stječe se dojam da brojne izjave predstavnika vladajuće stranke i
oporbe, državnih dužnosnika i uglednih osoba iz javnog života, glede
Wego Chiangove inicijative nisu došle dalje od zaključka da pitanje
treba pozorno razmotriti, ne prenagliti se, nego čekati pa vidjeti.
Opći poziv na oprezno promišljanje svakog, pa i ovog, koraka koji vodi
prema Kini dokazuje zapravo koliko je u svijesti Tajpeha daleko do
ujedinjenja.
(Hina) mer br
271249 MET aug 96
Oscari: Mjuziklu "Emilia Perez" najviše nominacija, slijede "The Brutalist" i "Zlica"
MVEP preporučio da se ne putuje u Srbiju
Slijepčević: Zahvalan sam svima koji su pomogli da dođemo do nominacije
Najava događaja - svijet - za petak, 24. siječnja
Upis rimskog naslijeđa na UNESCO-ov popis povećao bi vidiljivost Osijeka i okolice
Micheal Martin ponovno izabran za irskog premijera
Šah: Vodi Korobov
SKV: Hrvatska u 15,30 sati
Košarka: Split - Zadar u četvrtfinalu Kupa
Dodik najavio produbljivanje krize državne vlasti u BiH