PREDSJEDNIK TUĐMAN VRATIO SE S BRIJUNA U ZAGREB

ZAGREB, 22. kolovoza (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman vratio se u četvrtak u Zagreb iz Ljetne rezidencije na Brijunima, gdje je, uz obavljanje državničkih obveza, provodio aktivan odmor. #L# Predsjednik Tuđman u tom je razdoblju imao i više sastanaka u domovini i inozemstvu. Na poziv američkog predsjednika Billa Clintona, predsjednik Tuđman boravio je u posjetu Bijeloj kući. U posebnim razgovorima s predsjednikom Clintonom i potpredsjednikom Alom Goreom, koji su trajali sat vremena, učvršćeni su partnerski odnosi na bilateralnoj razini i potvrđena je podudarnost gledišta o bitnim pitanjima međunarodne politike. O tome svjedoči i pismo američkog potpredsjednika Ala Gorea, koji ističe značenje Predsjednikove osobne potpore dodajući da je ohrabren duhom suradnje koji je vladao tijekom susreta. "Budite uvjereni da ćemo i predsjednik Clinton i ja nastaviti djelovati kako bi se odgovorilo na mnoge izazove s kojima se susreću naše dvije nacije i drugi u svijetu", stoji u pismu Ala Gorea predsjedniku Tuđmanu. Nakon što je potpredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić, kojega je predsjednik Tuđman u Zagrebu primio na njegovu zamolbu, iznio jednostrana i neprihvatljiva stajališta za Hrvate iz BiH i Republike Hrvatske, predsjednik Tuđman telefonski je razgovarao s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem. Dogovoreno je da se problemi između federalnih partnera Hrvata i Bošnjaka rješavaju na sastancima rukovodstava hrvatskog i bošnjačkog naroda te na Forumu Federacije i, ako je potrebno, na sastancima Zajedničkog vijeća za suradnju između RH, hrvatsko-bošnjačke federacije i BiH. U telefonskom razgovoru, koji je uslijedio na poziv turskog predsjednika Demirela, potvrđena je potpuna suglasnost da se sva pitanja u Federaciji moraju rješavati na razgovorima predstavnika hrvatskog i bošnjačkog naroda u skladu s washingtonskim i daytonskim sporazumima. Na sastanku u Ženevi, koji je sazvao američki državni tajnik Christopher, predsjednik Tuđman razgovarao je s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem i sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Predsjednik je Tuđman u Ženevi potpisao zajedničku izjavu s Alijom Izetbegovićem kojom se potvrđuje puna potpora provedbi daytonskog mirovnog sporazuma te konsolidaciji i jačanju Federacije kao temelju mirovnog procesa te podupire usporedni prijenos vlasti s Hrvatske Republike Herceg-Bosne i vlasti BiH na institucije Federacije. Na sastancima koje je Predsjednik imao u Washingtonu i Ženevi međunarodni čimbenici još su jednom potvrdili ključnu ulogu Republike Hrvatske i predsjednika Tuđmana u konačnom rješavanju krize u BiH kao i stvaranju novog međunarodnog poretka. U razgovorima koje je na Brijunima Predsjednik Republike vodio s izaslanstvom predstavnika hrvatskog naroda iz BiH potvrđeno je da je ostvarenje Federacije u interesu hrvatskog naroda u BiH i u strateškom interesu hrvatske države i hrvatskog naroda u cjelini, te da će Republika Hrvatska i dalje podupirati washingtonski i daytonski sporazum i biti dosljedna u zaštiti interesa hrvatskog naroda u BiH. U sklopu brojnih aktivnosti vezanih uz provedbu procesa mirne integracije hrvatskog Podunavlja održana je sjednica VONS-a na kojoj je zaključeno da se proces mora završiti u roku od godinu dana s mogućim produženjem od tri mjeseca. To stajalište Predsjednik je iznio i u razgovorima s posebnim izaslanikom predsjednika SAD-a za provedbu daytonskih sporazuma Richardom Holbrookeom u Zagrebu i s prijelaznim upraviteljem UNTAES-a generalom Jacquesom Kleinom na Brijunima. Na poziv domaćina, grčkog premijera Konstatinosa Simitisa, Predsjednik Republike se u Ateni sastao sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem. Na sastanku su dogovorene osnove za normalizaciju odnosa Republike Hrvatske sa SR Jugoslavijom. Predsjednik Republike primio je na Brijunima i poljskog premijera Vlodzimirza Cimoszewicza. Predsjednik Republike obratio se sudionicima 3. konvencije Hrvatskog svjetskog kongresa te uputio poziv hrvatskim iseljenicima da se u što većem broju vrate u domovinu. Taj je poziv ponovljen i na sastanku s hrvatskom veleposlanicom u Argentini Nedom Rosandić Šarić. Predsjednik Republike otvorio je i 47. Dubrovački ljetni festival odavši priznanje Dubrovčanima što je ta manifestacija održala svoj kontinuitet i u vrijeme najjače agresije na grad. Predsjednik je u Splitu razgledao novopronađene iskopine u podrumu Dioklecijanove palače, pregledao radove na splitskoj obilaznici i kolektor za pročišćavanje otpadnih voda u splitskoj luci, a zatim je bio nazočan završnoj večeri festivala dalmatinskih klapa "Omiš 96". U povodu Dana zahvalnosti Predsjednik Republike govorio je na središnjoj proslavi u Kninu te je Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu u zrakoplovnoj luci Zemunik predao školske zrakoplove "Pilatus", a u specijalnom učilištu za obuku dočasnika Hrvatske vojske u Šepurinama bio je nazočan pokaznoj vježbi. Na zagrebačkom sastanku Predsjednika Republike s američkim ministrom trgovine Cantorom izražena je obostrana želja da se ojača gospodarska suradnja RH sa SAD-om što će dalje osnažiti i dobre političke odnose. Predsjednik je imao susrete i s dužnosnicima Vlade, Sabora, javnog, kulturnog i športskog života te gospodarstva. Prihvaćajući pokroviteljstvo nad jedriličarskim Match raceom, Predsjednik je rekao da će održavanje tog športskog natjecanja biti od velikog značenja za vraćanje elitnog turizma u Dubrovnik gdje će se utrke održati. Na sastanku s direktorom ACY-ja Thomasom Gozdeckyjem, Predsjednik je obaviješten da su sva mjesta u ACY-jevim marinama popunjena, te da zbog velikog zanimanja nautičara postoje velike mogućnosti za razvoj te vrste elitnog turizma na hrvatskom Jadranu. U pratnji predsjednika Vlade mr. Zlatka Mateše, predstojnika Ureda predsjednika dr. Ive Sanadera i direktora Nacionalnog parka Brijuni Antuna Vitasovića, Predsjednik je obišao Brijunsko otočje. Tom prilikom razmatrane su mogućnosti i donesene smjernice za razvoj turizma na najvišoj svjetskoj razini za koje na Brijunima postoje velike mogućnosti. Tijekom boravka u Ljetnoj rezidenciji održan je i sastanak s čileanskim poslovnim čovjekom hrvatskog podrijetla Andronicom Lukšićem koji je izvijestio o rezultatima dosadašnjih ulaganja, te planovima za buduća ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. (Hina) pp gk 222046 MET aug 96