BRITANSKA KRALJICA NAMJERAVA REFORMIRATI MONARHIJU

LONDON, 20. kolovoza - (Hina/Reuter) - Britanska kraljica Elizabeta razmišlja o tome da kraljevska obitelj počne sama snositi troškove svojega uzdržavanja te da se ukinu prastari zakoni koji ženama otežavaju mogućnost nasljeđivanja prijestolja i kojima se britanskom monarhu zabranjuje stupanje u brak s pripadnicima rimokatoličke vjere. #L# Kraljica i njezini stariji savjetnici, kako bi pokrenuli proces modernizacije monarhije, čiji je imidž sada prilično negativan, već neko vrijeme razmatraju mnoštvo različitih mogućnosti za njezin nesmetani prijelaz u sljedeće stoljeće. Iz Buckingamske je palače, naime, stigla potvrda novinskih izvještaja o tome da je kraljica, ponukana problemima u jednoj od najgorih godina za kraljevsku obitelj, odnosno i za nju, kako ju je sama nazvala, "annus horribilis" - užasnoj godini, osnovala povjerenstvo za strateško planiranje daljnje politike britanske krune. Na čelu povjerenstva su kraljica, njezin suprug princ Filip i njihov sin, prestolonasljednik princ Charles, a sastajat će se dva puta u godini radi rasprave o problemima kraljevske obitelji i njihovim mogućim rješenjima. Izraz "najgora godina" odnosi se na godinu 1992. kada su se raspali brakovi obojice njezinih sinova, a javno se mnijenje okrenulo protiv rastrošnog životnog stila kraljevske obitelji, oslobođenog svih poreza. Detalji o radu povjerenstva javnosti nisu poznati, budući da je Buckingamska palača odbila davati daljnje izjave. Novine iznose da će se reforme o kojima će povjerenstvo raspravljati ponajprije odnositi na smanjivanje iznosa od 8,7 milijuna britanskih funti koji država svake godine isplaćuje na bankovni račun kraljevske obitelji, a zatim i njezino financijsko osamostaljivanje. Budući da je, kako tvrdi kraljičin glasnogovornik, britanska monarhija uspjela opstati više od 1.000 godina upravo zahvaljujući svojoj sposobnosti da se prilagodi promjenama, a da pritom ne izgubi potporu naroda, nije iznenađujuća odluka o djelotvornijoj organizaciji kraljevske obitelji, odnosno, o isključivanju svih bližih i daljnjih rođaka, koje javnost doživljava kao nepotrebne skupe parazite koji žive od novca poreznih obveznika, iz njezina kruga. Povjerenstvo trenutačno proučava zakone donesene još u 11. stoljeću, kojima se muškoj djeci daje prednost pred ženskom kod nasljeđivanja krune te zakon donesen prije 295 godina koji britanskom prestolonasljeniku zabranjuje brak s pripadnikom rimokatoličke vjere. Kraljica, čije je privatno bogatstvo procijenjeno na oko 158 milijuna funti, što je čini jednom od najbogatijih žena na svijetu, već je 1992. godine prvi put reagirala na kritike upućene kraljevskoj obitelji zbog neplaćanja poreza. Naime, ponudila je da tu zakonsku obvezu u kraljevsku obitelj uvede upravo ona. Povjerenstvo je, ističe kraljičin glasnogovornik, prihvatilo prijedlog o plaćanju poreza na prihode, donijelo odluku o otvaranju vrata Buckingamske palače za javnost te odlučilo privatno financirati popravak štete na dvorcu Windsor, najomiljenijem mjestu opasnog reformatora - koji je svoje žene kada bi mu dosadile likvidirao - Henrika VIII., čije je jedno krilo gotovo potpuno uništeno u požaru 1992. godine. Zakon o zabrani braka s katolicima donesen je 1701. godine sa svrhom da se Papi onemogući miješanje u način života engleskih kraljeva i ne zabranjuje brak s pripadnicima bilo koje druge vjere, a njegovo se poštivanje danas smatra uvredljivim. Stručnjak za konstitucionalne zakone, lord St. John Fawsley, smatra da je jedan od razloga za pokretanje svih sadašnjih rasprava oko načina života i negativnim stranama postojanja monarhije vjerojatno i činjenica da se kraljevska obitelj u posljednje doba suočava s nizom problema. Ali ističe da je kraljica, kao i uvijek, uspjela sačuvati svoju hladnokrvnost, razboritost i racionalnost te da je njezina primarna briga osigurati budućnost monarhiji: "Ona sada ima 70 godina, i došlo je vrijeme za promjene." (Hina) gt fs 201346 MET aug 96