LONDON, 14. kolovoza - (Hina/Reuter) - Promjenjivo vrijeme, loše žetve svugdje u svijetu, visoke cijene pšenice i općenito loša gospodarska situacija nezaobilazne su činjenice zbog kojih se svjetski stručnjaci sa strepnjom podsjećaju
crnih predviđanja Thomasa Roberta Malthusa, engleskog svećenika i ekonomista koji je već u dalekom 18. stoljeću ustvrdio da je sudbina ljudskog roda "golema nezaobilazna glad".
LONDON, 14. kolovoza - (Hina/Reuter) - Promjenjivo vrijeme, loše žetve
svugdje u svijetu, visoke cijene pšenice i općenito loša gospodarska
situacija nezaobilazne su činjenice zbog kojih se svjetski stručnjaci
sa strepnjom podsjećaju crnih predviđanja Thomasa Roberta Malthusa,
engleskog svećenika i ekonomista koji je već u dalekom 18. stoljeću
ustvrdio da je sudbina ljudskog roda "golema nezaobilazna glad". #L#
"Stanovništvo se, ako se ne kontrolira, širi geometrijski, odnosno
eksponencijalno, a sredstva za život samo aritmetički. Zbog zakona
prirode po kojemu je hrana jedan od osnovnih uvjeta za život, potrebno
je djelovanje ovih dviju nejednakih sila držati u ravnoteži", pisao
je Malthus.
To, drugim riječima, znači da proces reprodukcije teče brže od
procesa proizvodnje hrane, a smrt je jedini postojeći sistem kontrole
ravnoteže o kojoj on govori. Je li u pravu?
Šezdesetih je godina u proizvodnji hrane došlo do takozvane "zelene
revolucije", odnosno do uzgoja novih vrsta žitarica, masovne upotrebe
gnojiva te masovnog navodnjavanja i korištenja pesticida, tako da je
količina proizvedene hrane bila dovoljna za pokrivanje cjelokupne
svjetske potražnje pa se Malthusa, logično, smatralo smiješnim
pesimistom.
No, bilo je i onih koji su u njegovim predviđanjima vidjeli i trunku
istine, i čija su upozorenja dobila na značenju početkom osamdesetih
godina kada je postalo jasno da će znanost, ako dođe do eksplozivnog
rasta stanovništva i do globalnih klimatskih promjena, biti pred time
apsolutno nemoćna.
U Rusiji, Australiji, Sjevernoj Africi i dijelovima Amerike ove je
godine došlo do velikih suša koje su rezultirale lošim žetvama zbog
čega su zalihe žitarica na svjetskim burzama pale rekordno nisko u
posljednjih 20 godina, a cijena žitarica kompanije "Chicago grain"
početkom 1996. godine porasla je na rekordnih 7,50 dolara po bušelu.
Unatoč svim ovim činjenicama i predviđanjima Organizacije UN za
poljoprivredu i prehranu (FAO) da će do godine 2025. broj svjetskog
stanovništva porasti sa sadašnjih 5,7 milijardi na čak 8,3 milijardi,
stručnjaci nastoje biti optimistični.
Tim Dyson, profesor znanosti o stanovništvu na londonskom ekonomskom
fakultetu, ove je godine objavio knjigu pod naslovom "Stanovništvo i
hrana: svjetski trendovi i izgledi za budućnost", u kojoj tvrdi da se
ravnoteža između broja stanovnika i količine prizvedene hrane u
bliskoj prošlosti nije pogoršala, a postoje razlozi za očekivanje da
će u 2020. godini svjetska poljoprivreda biti toliko razvijena da će
moći jednako kvalitetno, a možda još i bolje, prehranjivati veći broj
svjetskog stanovništva nego to danas s manjim brojem stanovništva
čini poljoprivreda devedesetih.
S tom se tvrdnjom slaže i Bill de Maria iz međunarodne organizacije
International Grains Council: "Malthusova se predviđanja do sada još
nisu ostvarila. Iskustvo pokazuje da se proizvodnja hrane povećava u
skladu s povećanjem potražnje i to na način da se potrebe svjetskog
stanovništva u potpunosti pokriju."
Ovakva i slična optimistička stajališta podupiru rezultati
kontinuiranog razvoja znanosti. U modi je, naime, genetski
inženjering, odnosno, manipulacija genetskim materijalom s ciljem
izmjenjivanja strukture gena čime se automatski poboljšavaju
karakteristike nekog organizma. Ova metoda omogućava stvaranje plodnih
vrsta otpornih na bolesti, koje traže manje vode, i koje bi mogle
zauvijek čudotvorno riješiti problem opće gladi.
Neki znanstvenici, međutim, upozoravaju da je potrebno primijeniti
složeniji pristup rješavanju ovoga problema budući da bi se potpuno
oslanjanje na genetski inženjering moglo pokazati rizičnim.
(Hina) gt fs
141414 MET aug 96