STATISTIKA

STATISTIKA Porast industrijske proizvodnje - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je tijekom srpnja ove godine za 6,4 posto u odnosu na isti mjesec lani, objavio je Državni zavod za statistiku RH. U prvih je sedam ovogodišnjih mjeseci, pak, industrijska proizvodnja uvećana za 1,4 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. U odnosu na srpanj lani, proizvodnja reprodukcijskog materijala uvećana je 9,9 posto, robe za široku potrošnju 5,8 posto, dok je proizvodnja sredstava rada smanjena 0,9 posto. Od ukupno 33 industrijske grane, u srpnju je u njih 19 ostvaren porast proizvodnje, pri čemu najveći, za 139,4 posto, kod obojenih metala te za 46 posto kod građevnog materijala. Istodobno, u 13 je industrijskih grana zabilježen pad proizvodnje, a najveći u crnoj metalurgiji, za 63,1 posto. Jedino je proizvodnja u duhanskoj industriji ostala na razini prošlogodišnjeg srpnja. U prvih sedam mjeseci proizvodnja sredstava rada porasla je 11,8 posto, reprodukcijskog materijala 1,1 posto, dok je robe za široku potrošnju proizvedno 0,8 posto manje. Pritom je u 15 industrijskih grana porasla proizvodnja, dok je u ostalima smanjena. Najveći porast postignut je u proizvodnji obojenih metala, za 46,8 posto, a najveći pad pri preradi kaučuka, za 32,3 posto i u proizvodnji kože i krzna, za 27,5 posto. RAST CIJENA NA MALO - U srpnju su cijene na malo (ukupno sa sezonskim proizvodima) bile za 0,4 posto veće nego u lipnju, troškovi života zabilježili su pad za 0,5 posto, dok su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u srpnju bile na istoj razini kao i u lipnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Istodobno, u odnosu na prošlogodišnji srpanj cijene na malo u srpnju ove godine porasle su za 4,5 posto, troškovi života veći su za 6,1 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima povećane su za 1,7 posto. Srpanjsko prosječno povećanje cijena na malo za 0,4 posto rezultat je porasta cijena usluga od 2,3 posto, dok su cijene roba, uslijed sezonskog pada maloprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda (voća i povrća), bile manje za 0,1 posto u odnosu na lipanj. Istodobno, maloprodajne cijene proizvoda od žita (brašno, kruh, pecivo, tjestenina) povećane su 4,6 posto. Za prvih sedam mjeseci ove godine cijene na malo, po podacima statistike, veće su za 3,5 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Cijene na malo ukupno sa sezonskim proizvodima od početka su godine do kraja srpnja prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,325 posto ili ukupno za sedam mjeseci 1996. za 2,3 posto. Pad troškova života Troškovi su života, odnosno cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju, u srpnju u odnosu na lipanj niži za 0,5 posto, na što je utjecao pad cijena prehrane (za 1,9 posto), dok su prometne i PTT usluge skuplje za 7,6 posto. Troškovi života u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje veći su za 4,3 posto. Od početka godine do kraja srpnja troškovi života prosječno su mjesečno rasli po stopi od 0,381 posto ili ukupno za sedam ovogodišnjih mjeseci za 2,7 posto. Proizvođačke cijene na istoj razini Cijene proizvođača industrijskih proizvoda koje su se srpnju zadržale na istoj razini kao i mjesec prije, u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razoblje lani bilježe rast za 1,5 posto. Od početka godine do kraja srpnja cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su se mjesečno mijenjale po stopi od minus 0,072 posto, odnosno ukupno su za sedam ovogodišnjih mjeseci ostvarile pad od 0,5 posto, priopćio je Državni zavod za statistiku RH. Prosječna neto plaća 2.067 kuna - Prosječna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za svibanj ove godine dosegnula je 2.067 kuna, što je 9,2 posto više nego u istom mjesecu lani, stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku RH. Prosječna neto plaća zaposlenih u privredi u tom je mjesecu bila na razini od 2.036 kuna, 10,5 posto više u odnosu na svibanj 1995, dok je u neprivredi iznosila 2.149 kuna, 5,3 posto više. U odnosu na svibanj prošle godine, u svih 14 promatranih privrednih sektora plaće zaposlenih su uvećane, osim u sektoru ugostiteljstva i turizma. Plaće ugostiteljskih i turističkih djelatnika smanjenje su za 2,2 posto, na 1.761 kunu, što je ujedno najniža prosječna plaća u Hrvatskoj. Najveći porast neto plaća ostvarili su djelatnici u stambeno- komunalnoj djelatnosti, za 15,8 posto, na 2.137 kuna. No, najviše su plaće isplaćene u tijelima državne vlasti, lokalne samouprave, fondovima, udruženjima i organizacijama, prosječno 2.436 kuna, tj. 7,6 posto više nego u svibnju lani. U sektoru industrije i rudarstva prosječna je neto plaća za svibanj bila 1.973 kune, 9,6 posto više. U prvih je pet ovogodišnjih mjeseci prosječna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj iznosila 1.960 kuna, 6,2 posto više u usporedbi s istim razdobljem 1995. godine. Pritom su u privredi plaće bile više za 7,5 posto, na 1.920 kuna, a u neprivredi 2,4 posto više, na 2.067 kuna. Daljnji pad zaposlenosti - U Hrvatskoj je potkraj lipnja bilo zaposleno 977.200 radnika, 0,1 posto manje nego prethodnog mjeseca i 4,9 posto manje u odnosu prema istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U privredi je bilo uposleno 746.165 radnika, 0,1 posto manje nego u svibnju i 5,9 posto manje nego u lipnju 1995. U neprivredi je radilo 231.035 osoba, 0,1 posto manje nego u svibnju te 1,4 posto manje nego u istom mjesecu lani. U prvih je šest ovogodišnjih mjeseci broj zaposlenih u Hrvatskoj bio 5,1 niži posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Pritom je u privredi broj radnika 6,4 posto pao, a u neprivredi 0,9 posto. Rast prometa u trgovini na malo - U lipnju je promet robe u trgovini na malo u Hrvatskoj porastao 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec i 13,9 posto prema lipnju prošle godine. Pritom su zalihe smanjene 0,2 posto u odnosu na svibanj, no više su za 0,3 posto nego u lipnju 1995., podaci su Državnog zavoda za statistiku RH. Promet robom u trgovini na veliko u istom je mjesecu porastao za 0,7 posto u odnosu na svibanj, te 1,2 posto prema istom mjesecu lani. U odnosu na svibanj, zalihe su uvećane za 1,4 posto, dok su prema prošlogodišnjem lipnju smanjene za 1,1 posto. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci, u maloprodaji je promet robe bio 9,6 posto veći nego u istom razdoblju 1995, dok su zalihe smanjene za 5,3 posto. Istodobno, u veleprodaji je promet uvećan za 7,6 posto, a zalihe za 3,4 posto. U Državnom zavodu za statistiku procijenjuju kako će promet robom u maloprodaji, izražen u tekućim cijenama, u srpnju porasti za 9,4 posto prema lipnju, a razina zaliha će pasti za 1,2 posto. Istodobno, u veleprodaji će promet porasti za dva posto, a zalihe za 1,8 posto. Pad izvoza i uvoza u prvom polugodištu - U prvih šest mjeseci ove godine izvoz Hrvatske dosegnuo je vrijednost od 2,16 milijardi američkih dolara, što je 8,6 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz iznosio 3,55 milijardi dolara ili 4,3 posto manje nego u istom razdoblju 1995. godine. Izvoz proizvoda za reprodukciju dosegnuo je u prvih šest mjeseci ove godine vrijednost od 1,19 milijardi dolara, što je 4,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a proizvoda za široku potrošnju 735 milijuna dolara, 10,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Izvoz proizvoda za investicije pao je, pak, 22,2 posto, na 232 milijuna dolara. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u prvih šest mjeseci 1,96 milijardi USD, što je 4,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz proizvoda za široku potrošnju pao 3,3 posto, na 971 milijun dolara. Uvoz proizvoda za investicije pao je, pak, 5,4 posto, na 616 milijuna dolara. U Hrvatskoj 252.524 nezaposlenih - U Hrvatskoj je u lipnju bilo 252.524 nezaposlenih, što je 1,6 posto manje u odnosu na svibanj te 9,4 posto više nego u lipnju prošle godine. Po podacima Zavoda za zapošljavanje, od ukupnog broja nezaposlenih prvi puta posao su tražile 81.402 osobe, a prijavile su se 12.493 nove osobe. S evidencija službi za zapošljavanje tijekom lipnja zaposlilo se 9.246 osoba, a istodobno je iz ostalih razloga iz evidencija brisano 7.368 nezaposlenih osoba. Tijekom lipnja u osamnaest je županija zabilježen rast ukupne nezaposlenosti, a najveći porast bio je u Varaždinskoj (34,1 posto) i Sisačko-moslavačkoj županiji (29,7 posto). Novčanu naknadu putem Zavoda za zapošljavanje primilo je u lipnju 54.811 nezaposlenih što je 61,5 posto više nego u lipnju prošle godine. Među korisnicima novčane naknade bilo je 30.980 sudionika Domovinskog rata. Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je tijekom lipnja mjerama aktivne politike zapošljavanja bilo obuhvaćeno 466 osoba. INSOLVENTNOST U SVIBNJU DOSEGNULA 7,37 MILIJARDI KUNA - Iznos nepodmirenih obveza hrvatskih tvrtki potkraj svibnja 1996. dosegnuo je 7,37 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna, ili 7,2 posto, više nego u travnju, podaci su Zavoda za platni promet. Pritom je bilo 13.536 insolventnih pravnih osoba ili 6,6 posto više nego mjesec dana ranije. Broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama smanjen je za 3,4 posto, na 144.321 osobu. Od ukupne svote nepodmirenih obveza, 3,69 milijardi kuna ili 50,1 posto otpada na pravne osobe u privatnom vlasništvu. Isto tako, najveći broj hrvatskih insolventnih pravnih osoba, tj. 12.118 ili 89,5 posto od ukupnog broja, odnosi se na tvrtke u privatnom vlasništvu. Na pravne osobe u državnom vlasništvu otpada 13,1 posto svote nepodmirenih dugova, a na one u mješovitom vlasništvu 34 posto nepodmirenih obveza. Najveće teškoće u podmirivanju dugova i nadalje imaju pravne osobe u privredi, ne računajući banke i ostale financijske institucije. Na njih se odnosi čak 98 posto ili gotovo 7,23 milijarde kuna duga. Promatrano prema granama privrednih djelatnosti, najviše nepodmirenih obveza ostvareno je u trgovini na veliko, gdje su ukupni dugovi tijekom svibnja iznosili 1,45 milijardi kuna. Slijedi trgovina na malo s 1,1 milijardu kuna dugova, dok je u poljoprivredi i brodogradnji zabilježeno 798, odnosno 640 milijuna kuna nepodmirenih obveza. Najmanje je nepodmirenih obveza u svibnju bilo u metaloprerađivačkoj djelatnosti, bankarstvu i tekstilnoj industriji. 141519 MET aug 96