HRVATSKA VLADA O JESENSKOJ SJETVI I IZVJEŠĆU UREDA ZA PROGANIKE I IZBJEGLICE (ŠIRA VERZIJA)

IZBJEGLICE (ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Programom jesenske sjetve, koji je na današnjoj sjednici prihvatila hrvatska Vlada, predviđa se sjetva za 360.000 hektara što je 40 posto više nego prošle godine. Vlada je prihvatila i Izvješće Ureda za prognanike i izbjeglice za prvih pet mjeseci ove godine. Na današnjoj je sjednici Vlada dala suglasnost za izdavanje jamstva Republike Hrvatske na iznos od 30 milijuna njemačkih maraka po Ugovoru o kreditu njemačke KfW banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak kojim će se kreditirati razvoj malih i srednjih poduzeća. #L# Govoreći o programu jesenske sjetve ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković je istaknuo da će se najviše, na čak 300.000 hektara posijeti pšenica, a povećane su i sjetvene površine drugih kultura. Za realizaciju ovogodišnje sjetve potrebno je osigurati oko 800 milijuna kuna. Državno ravnateljstvo za robne zalihe beskamatno bi kreditiralo proizvodnju 100.000 tona pšenice sa obiteljskih gospodarstava uz povrat kredita u pšenici, dok bi proizvodnja s ostalih 203 tisuće hektara bila kreditirana uz kamatu do 12 posto godišnje. Vlada od nadležnih ministarstava do 15. kolovoza treba dobiti prijedlog izvora financiranja sjetve, a Ministarstvo gospodarstva do 15. rujna treba dostaviti prijedlog odluke o zaštitnoj cijeni pšenice i uljane repice roda 1997. Predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice Damir Zorić naveo je da se mjesečno na oslobođena hrvatska područja vraća oko 10.000 povratnika, dodajući da Hrvatska još uvijek skrbi o 382.034 prognanika, povratnika i izbjeglica, od kojih je više od 180 tisuća iz BiH. Među izbjeglicama iz BiH 76 posto je Hrvata, a ukupno je s područja Federacije BiH u Hrvatskoj smješteno oko 100.000 izbjeglica. Boljom suradnjom s lokalnim vlastima puno više toga bi se napravilo, kazao je Zorić ukazujući pritom i na konkretne probleme i slučajeve zloporabe statusa prognanika i izbjeglica. Neki imaju status prognanika i žive u hotelu, iako imaju dobivene useljive stanove i skupe automobile, rekao je Zorić navodeći i problem iseljenja izbjeglica iz BiH iz apartmana u Trogiru, koji se ne žele preseliti u drugi smještaj, već pozivaju i rodbinu da "kod njih ljetuju", iako je riječ o privatnim apartmanima prodanim mađarskoj tvrtki. Predstojnik Ureda Zorić je kazao da 43.500 osoba s područja Federacije BiH 'neopravdano' ima i dalje izbjeglički status u Hrvatskoj, navodeći da je među njima oko 27.000 Hrvata iz većinskih hrvatskih općina u Federaciji BiH, te oko 16.000 Muslimana s područja gdje su većina. Nema nikakvog razloga da oni i dalje imaju status izbjeglice, kazao je Zorić dodavši da će se to rješavati nakon izbora u BiH. Premijer Mateša je istaknuo da nema nikakvog razloga da izbjeglice s područja Federacije BiH, koje se mogu vratiti na svoja područja, budu i dalje u Hrvatskoj. Dodao je da će to, temeljem detaljnog izvješća koje će pripremiti Ured za prognanike i izbjeglice, biti predmet razgovora Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske, Federacije BiH i BiH, a od listopada ove godine tim bi ljudima, kazao je, trebao prestati izbjeglički status. S današnjim danom, izvijestio je Zorić, zatvoren je izbjeglički kamp Kupljensko, a u suradnji s UNHCR-om počet će asanacija cijelog područja. Govoreći o popisu birača za BiH izbore u Hrvatskoj, Damir Zorić, kao voditelj Nacionalnog koordinacijskog odbora za pripremu i provedbu izbora državljana BiH u Hrvatskoj, istaknuo je da se popis obavlja na 55 mjesta, kao i da je već popisano više od 42.000 osoba i da se taj broj stalno povećava. Oko 90 posto dosad popisanih birača izjasnio se za glasovanje u Hrvatskoj. Vlada je prihvatila Izvješće i prijedlog mjera među kojima je i odluka koju treba donijeti Ministarstva prosvjete i športa da upis u osnovne i srednje škole za djecu prognanika, izuzev onih iz hrvatskog Podunavlja, bude moguć samo u mjestima povratka. Sva nadležna tijela državne uprave obvezuju se dostaviti podatke o zaposlenosti, vlasništvu nekretnina i vozila isl. o prognanicima, kao i podatke o dodjeljenim stambenim objektima na korištenje. Očekuje se i ukidanje odluke o sufinanciranju gradskog prijevoza u Zagrebu jer se ZET-u mjesečno plaća 750.000 kuna, a broj prognanika je daleko manji. Malim i srednjim poduzetnicima namijenjena su temeljem ugovora KfW i HBOR-a kreditna sredstva u visini 30 milijuna maraka, a ti krediti moraju biti s jednoznamenkastom kamatom, kazao je premijer Mateša. Ministar gospodarstva Davor Štern je napomenuo da u ugovoru stoji da poduzetnik mora to biti najmanje dvije godine, čime se isključuju novi poduzetnici koji imaju programe. Vlada je prihvatila i konačne prijedloge zakona o zaštiti osoba i imovine te zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu. (Hina) db ds 011415 MET aug 96