SMANJENA ESKONTNA STOPA

ZAGREB, 31. srpnja (Hina) - Novčana i gospodarska politika u proteklom razdoblju, mjere monetarne politike u kolovozu, uzroci nelikvidnosti i insolventnosti u gospodarstvu, rezultati prošlogodišnjega poslovanja i ocjena stanja u bankovnom sustavu - bile su glavne teme rasprave Savjeta Narodne banke Hrvatske na današnjoj sjednici, kojoj je predsjedao guverner NBH dr. Marko Škreb, priopćila je Narodna banka Hrvatske. #L# Nakon dužega mirovanja na razini od 8,5 posto eskontna stopa Narodne banke Hrvatske smanjena je na 6,5 posto. Iako ta stopa u sadašnjim odnosima u hrvatskomu novčarskom sustavu nema osobita praktična značenja, njezino smanjenje znakovit je i razumljiv potez u okolnostima kad se inflacija zadržava na niskoj razini (u srpnju su cijene na malo bile za 0,4 posto veće nego u lipnju, za 1,1 posto veće nego u prosincu prošle godine, a za 4,5 posto veće nego u lanjskom srpnju), a kamatne stope na tržištu postaju primjerenije postignutoj makroekonomskoj stabilnosti (u utorak su, na primjer, kamate za dnevne pozajmice na Tržištu novca pale na 12 posto, a za prekonoćne na 11 posto), ističe se u priopćenju Narodne banke Hrvatske. Dodatni poticaj za takvu odluku Savjeta NBH bilo je današnje potpisivanje sporazuma s Londonskim klubom. Taj čin također svjedoči o povjerenju u hrvatsku gospodarsku i financijsku politiku i važan je preduvjet izravnijeg uključivanja Hrvatske u međunarodne novčarske tokove. Osim toga, sada je potpuniji uvid u stanje ukupna hrvatskoga vanjskoga duga, a kako on ne prelazi četvrtinu procijenjenog brutodomaćeg proizvoda, ta se slika može ocijeniti povoljnom. Glavno obilježje monetarne politike i nadalje će biti devizne transakcije. U srpnju je netomonetarni učinak intervencija na deviznom tržištu iznosio 713 milijuna kuna, a devizne zalihe središnje banke dosegnule su pod kraj toga mjeseca 2.213,8 milijuna dolara. Dio emisije pretočen je u povećanu potražnju za gotovinom, a dio je neutraliziran povećanim upisom dobrovoljnih blagajničkih zapisa. Tečaj kune je i nominalno i realno stabilan. U kolovozu se očekuje manji pritisak devizne ponude na središnju banku, koja će prilagođavati intervenicije potrebnom deviznom otkupu i osnovnim zadaćama monetarne politike. Da bi se spriječio proinflacijski učinak prekomjerne likvidnosti, Savjet NBH je odlučio da se obnovi upis obveznih blagajničkih zapisa koji dospijevaju 26. kolovoza po nepromijenjenoj stopi upisa, ali uz kamatnu stopu koja će biti smanjena na 12 posto. Razmatrajući uzroke i razmjere nelikvidnosti i insolventnosti u poduzećima, Savjet NBH ističe da je nedvojbeno riječ o problemu koji se mora pomno pratiti i proučavati, ali koji svojom biti i razmjerima ne ugrožava stabilnost ukupnoga financijskog sustava i nije izazvan navodno "prerestriktivnom" monetarnom politikom, pa se ne može ni uklanjati popuštanjem njezinih okvira. Savjet NBH odobrio je otvaranje Bank Austria (Croatia) d.d. u Zagrebu, te imenovanje Antona Knetta za predsjednika njezine uprave. Osnivač banke je istoimena austrijska banka, koja je s aktivom od 357 milijarda kuna i dobiti oko 95 milijuna kuna, iskazanim na kraju prošle godine, okosnica najveće bankovne grupe u Austriji. Zagrebačka "kći" bit će ovlaštena za obavljanje svih vrsta bankovnih poslova u zemlji i inozemstvu. Savjet NBH složio se i s izdavanjem odobrenja za rad štedionici "Zlatni vrutak" d.d. u Zagrebu, te s imenovanjem Mladena Petrinjaka za predsjednika njezine uprave. (Hina) pp mp 312032 MET jul 96