VEČERNJI LIST: INTERVIEW S JANUSZOM BUGAJSKIM

ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Novinar Večernjeg lista razgovarao je s Januszom Bugajskim, voditeljem Odsjeka za istočnu Europu u washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, koji iznosi svoja mišljenja o razvoju događaja u regiji između Baltika i Jadranskog mora. Prenosimo neke dijelove razgovora: #L# - Kako ocjenjujete suradnju SAD-a i europskih 'saveznika' glede krize u jugoistočnoj Europi? = Bilo je dosta neslaganja, no krivnja je 50:50 na obje strane. SAD su digle ruke 1991. pod Bushovom administracijom, vrlo rano, upravo u trenutku kad su se trebale angažirati, kad je rat počeo u Sloveniji i Hrvatskoj. Akcija NATO-a u to vrijeme mogla je zaustaviti agresiju. Europljani nemaju vjerodostojnu sigurnosnu politiku unutar Europske unije. Nema europske sigurnosne ili vanjske politike, već je to politika pojedinih zemalja, na osnovi najmanjega zajedničkog nazivnika. Europljani su nespremni da preuzmu vodstvo, a Amerikanci su spremni kad se jednom upletu. Jedini razlog da je Dayton uspio, ako je uspio, jest američko sudjelovanje. - Što ako se u Americi promijeni administracija, odnosno ako republikanci uđu u Bijelu kuću? Hoće li Amerika i dalje podupirati mirovni proces? = Bez obzira na to ostane li Clinton u Bijeloj kući ili ga naslijedi Dole, Amerika će i dalje podržavati Daytonski sporazum. No sigurno neće biti 20.000 Amerikanaca u Bosni. Ni jedan predsjednik neće moći opravdati prisutnost velike američke postrojbe. Možda ostane manji broj Amerikanaca u susjednim zemljama i mehanizmi za potporu ostalim snagama NATO-a. - Što je s Hrvatskom? Sigurno ste slijedili razvoj događaja u istočnoj Slavoniji. = Do sada sve je išlo po planu. Srbi su izgleda shvatili da ne mogu zadržati to područje. Pitanje je hoće li doći do mirne reintegracije ili će biti nasilja. Mislim da je misija UN-a bila dosta uspješna. No Hrvati si ne mogu dopustiti da čekaju duže od dogovorenog roka. Stvari moraju krenuti naprijed. Čujem da radi zajednička policija, demilitarizacija je uglavnom uspjela. Čim se provede reintegracija, Hrvatska će postati normalna zemlja. - Hrvatska nastoji ući u političke, gospodarske i sigurnosne sustave Zapada. Nije li Hrvatska od značajne strateške važnosti za NATO? = Važna je, naravno, no nije u tome jedina. Hrvatska je još daleko od članstva u NATO-u, a to vrijedi i za sve druge zemlje jugoistočne Europe. Širenje NATO-a na Mađarsku, Češku i Poljsku bit će pozitivan potez za buduće korake u proširenju NATO-a. Ako te zemlje uspješno postanu dio strukture NATO-a u vojnom i političkom smislu, ne vidim razloga da kasnije NATO ne primi Hrvatsku, Bosnu i druge zemlje. - Kako ocjenjujete rast Federacije BiH? = Federacija postoji više na papiru nego u stvarnosti. Vrlo je važno stvoriti zajedničku vojsku i Ministarstvo vojske. Put je dug. Dio problema je što Hrvati u Hercegovini žele posebnu državu, a sada to žele i neki bosanski Muslimani. Nacionalne stranke nastavit će tražiti jednoetničke države, a ne zanima ih multietnička država. Takav bi pristup mogao dovesti do kratkoročne stabilizacije, no dugoročno to je recept za nove sukobe. (Hina) dp mć 240810 MET jul 96