SKUPŠTINA SRJ PRIHVATILA ZAKON O DRŽAVLJANSTVU

BEOGRAD, 16. srpnja (Hina) - Oba vijeća Skupštine SR Jugoslavije prihvatila su danas Zakon o državljanstvu, po kojemu se državljanstvo te države stječe podrijetlom, rođenjem, prijamom i na temelju međunarodnih ugovora. To je treći nacrt Zakona o državljanstvu koji je sada prihvaćen jer su prijašnja dva povučena prije skupštinskih procedura u zadnje četiri godine. #L# Prijedlog Zakona o državljanstvu SRJ izazvao je burna reagiranja oporbe i nevladinih udruga u Srbiji i Crnoj Gori, a danas je prihvaćen bez prisutnosti četiriju vodećih oporbenih stranaka koje rad saveznog parlamenta bojkotiraju gotovo godinu dana zbog ukinuća izravnih TV prijenosa. Unatoč tome, zakon je prihvaćen jer vladajuća stranka u Srbiji i Crnoj Gori uz još nekoliko njima bliskih stranaka ima dostatan broj zastupnika za prihvaćanje zakona. Osnovne odrednice Zakona o državljanstvu obrazložio je savezni ministar policije Vukašin Jokanović, ustvrdivši da zakon uklanja nacionalnu diskriminaciju, poštuje prava i slobode pojedinca te da su ga pozitivno ocijenili Vijeće Europe i Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice. Zakon predviđa pravni institut "Prihvaćanja u jugoslavensko državljanstvo", koji će se odnositi na izbjeglice. Oni će saveznoj policiji morati podnijeti zahtjev a Ministarstvo unutarnjih poslova ocjenjivat će opravdanost razloga za traženje državljanstva. Državljanima SRJ, po sili zakona, smatrat će se, kako stoji u zakonu, državljani SFRJ koji su 27. travnja 1992. (Ustav SRJ) imali republičko državljanstvo Srbije, odnosno Crne Gore. Državljanstvo će, po sili zakona, dobiti i državljani drugih republika bivše SFRJ koji su do 27. travnja imali prijavljeno prebivalište u SRJ, ako nemaju drugo državljanstvo i ako u roku od godine dana od stupanja zakona na snagu zatraže upis u evidenciju o jugoslavenskom državljanstvu. Dvojno državljanstvo neće postojati kao redoviti institut, nego će se davati u iznimnim slučajevima. Po Jokanovićevim riječima dvojno državljanstvo će, neizbježivo, postojati kad se jugoslavenski državljanin primi u državljanstvo druge države koja ne traži otpust. Iseljenici iz SRJ steći će državljanstvo na temelju zahtjeva za ponovan prijam, bez otpusta iz stranoga državljanstva. Vukašin Jokanović je istaknuo da taj zakon poštuje pravni kontinuitet državljanstva koji proizlazi iz državno-pravnoga kontinuiteta SR Jugoslavije. Predstavnik Demokratske stranke Miodrag Perišić drži da Zakon o državljanstvu pokazuje raskorak, jer vlast inzistira na političkom kontinuitetu s bivšom Jugoslavijom, ali se to ne odnosi i na prava dana izbjeglicama iz bivše Jugoslavije. On je dodao da se njegova stranka osobito protivi činjenici da će policija ocjenjivati "podobnost kandidata za prijam u državljanstvo". Oporbeni skupštinski zastupnik Dragoljub Mićunović istaknuo je da tim zakonom izbjeglice većinom postaju apatridi, dodavši da je pitanje "što će se dogoditi s njihovom imovinom u drugim republikama bivše Jugoslavije". Najveći dio oporbenih stranaka zakon kritizira zbog toga što je pisan, kako kažu, "u policijskom duhu" jer parlament nije taj koji donosi konačnu odluku o državljanstvu. Po riječima pravnog stručnjaka dr. Konstantina Obradovića s Instituta za međunarodnu politiku, zakon je "pravno razbojništvo" jer omogućuje da se građanima koji su nakon 1992. dobili državljanstvo ono sada oduzme, skupa sa svom imovinom koju su u međuvremenu stekli. Po mišljenju srbijanskoga Helsinškog odbora Zakon o državljanstvu formalno proklamira kontinuitet saveznoga državljanstva u okviru državnog i pravnog kontinuiteta SR Jugoslavije. Međutim, kažu u HO-u, neprihvaćanjem državljanstva kao dobrovoljne veze i činjenice da bi se svi državljani SFRJ morali smatrati jugoslavenskim državljanima dok se ne dokaže suprotno - u biti se potvrđuje diskontinuitet. (Hina) kri do 161855 MET jul 96