ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Potpisanim memorandumima o razumijevanju Hrvatske elektroprivrede s američkim tvrtkama o izgradnji dviju termoelektrana potvrđuje se interes stranih partnera za ulaganja u HEP, istaknuo je na današnjoj
konferenciji za novinare predsjednik Uprave HEP-a Damir Begović. Riječ je o ulasku stranog kapitala na način da strani partner postane vlasnik, odnosno neovisni proizvođač električne energije kojemu HEP jamči otkup proizvedene energije, kazao je Begović.
ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Potpisanim memorandumima o razumijevanju
Hrvatske elektroprivrede s američkim tvrtkama o izgradnji dviju
termoelektrana potvrđuje se interes stranih partnera za ulaganja u
HEP, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik
Uprave HEP-a Damir Begović. Riječ je o ulasku stranog kapitala na
način da strani partner postane vlasnik, odnosno neovisni proizvođač
električne energije kojemu HEP jamči otkup proizvedene energije, kazao
je Begović. #L#
S tvrtkom Enron, pojasnio je Begović, potpisan je memorandum o
izgradnji plinske termoelektrane Jertovec snage 150 do 180 megavata
(MW). Ulaganje se procjenjuje na oko sto milijuna američkih dolara, a
memorandum definira i vremenski slijed i do ožujka iduće godine trebalo
bi ponuditi sve dokumente o kojima će se u završnici pregovarati.
Sa tvrtkom Enserch International potpisan je memorandum o mogućnosti
izgradnje termoelektrane na ugljen, u prvoj fazi snage 350 MW, a u
konačnoj fazi još 350 MW. Ukupna vrijednost te investicije je
milijardu dolara, a memorandum, napominje Begović, ne definira rokove.
Za taj objekt, naime, još nije utvrđena lokacija. "HEP izražava
želju da se locira na Jadranu, u blizini Obrovca, koji je za nas
najprihvatljiviji, ali razmatraju se i druge lokacije", rekao je
Begović. U slučaju neodobravanja lokacije kod Obrovca, dodao je,
postoji mogućnost izgradnje "na područjima koja za to daju pozitivan
odjek". Prijedlog lokacija HEP je uputio Ministarstvu prostornog
uređenja, graditeljstva i stanovanja, nakon čega se upućuje na
prihvaćanje hrvatskoj Vladi te na potvrdu Saboru. Begović je izrazio
nadu da će nadležne institucije hrvatske države postupak utvrđivanja
lokacija završiti u roku šest mjeseci.
Begović posebno ističe da oba memoranduma predviđaju mogućnost
provjere konkurentnosti prikupljanjem drugih ponuda te obvezu
autorizacije. S američkim tvrtkama, pojasnio je direktor Direkcije za
proizvodnju HEP-a Ante Ćurković, radi se o pregovaranju s
autorizacijom (druga je mogućnost javni natječaji). Pregovori se,
dodaje, vode do određenog stupnja kada se traži autorizacija projekta
od strane hrvatske Vlade. Objekti o kojima je riječ bila bi
samostalna, nezavisna poduzeća s HEP-om povezana ugovorom o
preuzimanju proizvodnje.
"Novost je što se po prvi put napušta monopol HEP-a u proizvodnji
električne energije", kazao je Ćurković, navodeći da bi prvi takav
objekt, građen ustvari kao joint-venture, bio Plomin II kod kojeg bi
50 posto vlasništva imao HEP, a 50 posto druga zainteresirana tvrtka
(radi se o njemačkom partneru). Sličan će se model, dodaje Ćurković,
koristiti i u izgradnji HE Lešće s Austrijskom elektroprivredom.
Cijena po kojoj bi se otkupljivala proizvedena električna energija
stvar je pregovora i ovisit će o ukupnom radu objekta, a kao kriterije
Begović navodi i konkurentnost i mogućnosti kupnje iz uvoza.
Na upite novinara, predsjednik Uprave HEP-a je pojasnio da bi dobava
energenta bila stvar američkog partnera, a glede zaštite okoliša
ističe da svaki investitor mora poštovati zakone hrvatske države.
O raznim modelima suradnje, napomenuo je Begović, HEP pregovara s
elektroprivredama Njemačke, Austrije, Švicarske, Mađarske, Francuske.
Na to je, kako je rečeno, HEP upućen, jer postojeća cijena od 7,5
američkih centi po kilovatsatu ne omogućava potrebiti i u potpunosti
samostalan razvoj HEP-a.
Predsjednik Uprave HEP-a izvijestio je da se vrše sve potrebne
pripreme kako bi se u trenutku kad to bude moguće područje hrvatskog
Podunavlja priključilo na elektroenergetski sustav Hrvatske.
Trafostanica Ernestinovo, kazao je Begović, u potpunosti je uništena i
za njenu će obnovu biti potrebno oko 50 milijuna njemačkih maraka, za
što je upućen zahtjev Svjetskoj banci čiji se odgovor očekuje u rujnu.
Novinarima su predstavljeni i rezultati istraživanja utjecaja
termoenergetskih objekata na zagađenje okoliša, koji je, kako je
naglašeno, u posljednjih pet godina smanjen za oko 50 posto. Trenutno
je udio objekta HEP-a na emisiju sumpornog dioksida 29,8 posto,
dušičnih oksida 9,4 posto te ugljičnog dioksida 14,9 posto.
(Hina) bn ds
161441 MET jul 96