BEČ, 15. srpnja (Hina/Reuter) - Bečki Institut za komparativna ekonomska istraživanja objavio je krajem prošlog tjedna svoj najnoviji izvještaj o gospodarskom stanju u srednjoj i istočnoj Europi u kojem ističe da će u godini 1996.
bruto nacionalni dohodak u većini istočnoeuropskih zemalja biti niži nego prethodne godine.
BEČ, 15. srpnja (Hina/Reuter) - Bečki Institut za komparativna
ekonomska istraživanja objavio je krajem prošlog tjedna svoj najnoviji
izvještaj o gospodarskom stanju u srednjoj i istočnoj Europi u kojem
ističe da će u godini 1996. bruto nacionalni dohodak u većini
istočnoeuropskih zemalja biti niži nego prethodne godine. #L#
Institut naviješta porast bruto nacionalnog dohotka u Republici
Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Bugarskoj i
Rumunjskoj za samo četiri posto u ovoj godini, odnosno pet posto u
sljedećoj godini, za razliku od prosječnih 5,5 posto u prošloj godini.
Zbog pogoršanja gospodarskog stanja u zapadnoj Europi i porasta
vrijednosti nekih istočnoeuropskih valuta, oslabila je glavna
pokretačka snaga gospodarskog razvoja - izvoz, a porasla je potražnja
za domaćim ulaganjima.
"Sada se ekonomski razvoj sve više oslanja na domaću potražnju a sve
manje na izvoz, što, ako ništa drugo, barem budi nade da bi se
razvojne stope u tim zemljama mogle tijekom vremena stabilizirati",
kaže Peter Havlik, ekonomist s Instituta.
On dalje upozorava na činjenicu kako - unatoč uspješnom procesu
pretvorbe i uvođenja reformi - ni jedna zemlja na tom području nije
otporna na inflaciju koja i dalje ostaje jedan od najvećih problema u
toj regiji.
Institut predviđa da će se inflacija u Bugarskoj ove godine gotovo
udvostručiti i dosegnuti 120 posto, u Rumunjskoj će se održati na
dosadašnjih 30 posto, u Mađarskoj će pasti na 24 posto, dok će u
Poljskoj iznositi 22 posto, a u Hrvatskoj samo tri posto. Prema
analizama Instituta, u SRJ godišnji bi porast inflacije mogao biti 120
posto.
Još jedan važan problem u ovom dijelu svijeta predstavlja, dakako,
nezaposlenost, koja će, po predviđanjima Instituta, primjerice u
Makedoniji ove godine dostići 38 posto, u Hrvatskoj 18 posto, a u
Poljskoj 14.
"Gospodarski razvoj ne stvara dodatna radna mjesta jer se temelji na
postojećim rezervama produktivnosti koje su kod većine reformiranih
ekonomija prilično visoke", kaže Havlik.
Institut predviđa da rusko gospodarstvo u ovoj godini neće doživjeti
neke velike pomake unatoč obećanju Borisa Jeljcina kako će nastaviti
provoditi gospodarske reforme. Proizvodnja u toj zemlji nastavlja
padati i u prvim mjesecima ove godine, tako da se ove godine može
očekivati pad ekonomskog razvoja od najmanje dva posto.
Kad je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori, Institut
upozorava da su izgledi za gospodarsku stabilizaciju na tom području
prilično mali prije federalnih izbora u prosincu i ponovnog primanja
te države u međunarodne financijske institucije.
(Hina) gt fs
151437 MET jul 96