ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Američko državno i gospodarsko izaslanstvo predvođeno ministrom trgovine Mickeyem Kantorom razgovaralo je danas u Banskim dvorima u Zagrebu s dužnosnicima hrvatske Vlade o stanju i perspektivama hrvatskog
gospodarstva i mogućnostima gospodarske suradnje između dviju država.
ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Američko državno i gospodarsko izaslanstvo
predvođeno ministrom trgovine Mickeyem Kantorom razgovaralo je danas u
Banskim dvorima u Zagrebu s dužnosnicima hrvatske Vlade o stanju i
perspektivama hrvatskog gospodarstva i mogućnostima gospodarske
suradnje između dviju država. #L#
Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro upoznao je izaslanstvo s
dostignućima hrvatskog gospodarstva posebice ističući da pred
Hrvatskom stoji novo razdoblje osiguranja sustavnog rasta u okviru
makroekonomske stabilnosti.
Ministar financija Božo Prka govorio je o financijskom području
osvrnuvši se posebice na provedenu poreznu reformu prema kojoj
Hrvatska ima najniži porez na dobit u Evropi od 25 posto. U Hrvatskoj
se ne oporezuje dividenda a riješeni su i svi financijski odnosi s
Pariškim i Londonskim klubom, kazao je ministar Prka.
Zamjenik guvernera NBH Zdravko Rogić osvrnuo se na provođenje cijelog
sklopa financijskih i makroekonomskih reformi koje su dovele do
stabilnosti domaće valute. Istaknuo je i da u Hrvatskoj djeluje 57
banaka te da je u tijeku reforma bankarskog sustava.
Pomoćnik ministra privatizacije Damir Ostović upoznao je američke
poslovne ljude s tijekom pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj te
posebice sa zakonom o privatizaciji temeljem kojeg će u privatizaciju
i velika javna poduzeća a bit će uvedena i vaučerska privatizacija.
Nakon tih izlaganja američki ministar trgovine Mickey Kantor ocijenio
je impresivnim ono što je Hrvatska učinila u monetarnoj i fiskalnoj
politici. Riječ je o izvanrednim rezultatima iz kojih možemo i mi
nešto naučiti a to je i stimulativno za suradnju i ulaganja, kazao je
Kantor.
Američki poslovni ljudi uputili su i nekoliko konkretnih pitanja koja
su se posebice odnosila na privatizaciju javnog sektora i mogućnosti
sudjelovanja u njoj.
U drugom dijelu sastanka potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i
obnove dr. Jure Radić govorio je o procesu obnove ističući da je
Hrvatska pretrpjela izravne ratne štete u visini 27 milijardi
američkih dolara.
Ministar turizma Niko Bulić naglasio je da je Hrvatska prije rata od
turizma ostvarivala do 4 milijarde dolara te da želi postati vodeća
turistička zemlja na Sredozemlju dok se ministar gospodarstva Davor
Štern posebice osvrnuo na zakonodavno-pravno okružje i razloge zbog
čega se isplati u Hrvatsku ulagati. O modernizaciji cjelokupnog
prijevoznog i transportnog sustava i potrebama njegove obnove i
modernizacije govorio je doministar pomorstva, prometa i veza Dominik
Filipović.
Nakon razgovora potpredsjednik Škegro istaknuo da je bilo ugodno
slušati laskave ocjene ali da su te ocjene još veća obveza za hrvatsku
Vladu da nastavi tim putem stvarajući klimu koja je vrlo pogodna za
strana ulaganja. Poslovni su ljudi vezani uz brojke i profit pri čemu
politički element jest važan ali nije presudan ako su stvoreni uvjeti
za realizaciju profitnih investicija, kazao je Škegro.
Potpredsjednik Jure Radić naglasivši da se na području infrastrukture
očekuju zajednička ulaganja, kazao je da je poseban naglasak stavljen
na auto-cestu od Zagreba prema južnoj Hrvatskoj, odnosno prema Splitu
i Dubrovniku te na plovni i višenamjenski kanal Vukovar-Šamac u dužini
61 kilometar čime će se skratiti plovidbeni put od srednje Evrope
prema Hrvatskoj za više od 400 kilometara. Velik je interes američkih
gospodarstvenika za ulazak u te i slične projekte koji su sigurno među
najisplativijim projektima u Evropi, naglasio je dr. Radić.
Sastanak hrvatskih i američkih poslovnih ljudi nastavljen je
odvojenim okruglim stolovima o infrastrukturi i telekomunikacijama,
energetici te transportu, turizmu i financijskom sektoru. Jedan od
američkih poslovnih ljudi predsjednik Networlda iz New Yorka Davor G.
Gjivoje (Đivoje) sažeo je razgovore u Hrvatskoj u rečenicu da uz dobru
informiranost o onome što Hrvatska danas može i nudi neće biti teško
naći investitore. Nazočne tvrtke čiji je ukupan prihod 65 milijardi
dolara spremne su ulagati ali treba znati da je 200 zemalja svijeta u
utrci za njihova ulaganja. Što će imati više informacija i podataka o
hrvatskim mogućnostima i potencijalima vidjet će se onda ubrzo koliko
će toga biti investirano u Hrvatsku, kazao je Gjivoje.
(Hina) db sb
131753 MET jul 96