PREDSJEDNIK TUĐMAN OTVORIO 47. DUBROVAČKI LJETNI FESTIVAL

DUBROVNIK, 10. srpnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman večeras je u Dubrovniku otvorio 47. dubrovački ljetni festival. Ceremonijal svečanog otvaranja koji je i ove godine održan na prostoru ispred crkve Svetog Vlaha uz pokrovitelja festivala predsjednika Tuđmana okupio je izuzetno veliki broj uglednika iz političkog, kulturnog i javnog života. #L# Otvarajući 47. dubrovački ljetni festival predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman istaknuo je zadovoljstvo što je danas Dubrovnik i čitava Hrvatska u punoj sigurnosti "te možemo mirno uživati u još jednom Dubrovačkom ljetnom festivalu bez bojazni da će biti prekinut barbarskim napadima onih koji su oduvijek na sve moguće načine htjeli vladati gradom podno Srđa". "Velika je zasluga Dubrovnika u današnjoj hrvatskoj slobodi, slobodi koji su stoljećima na najveličanstveniji način slavili upravo dubrovački hrvatski pjesnici i mislioci, dubrovački odličnici i cijeli dubrovački puk; u najboljoj svojoj tradiciji o kojoj tako dojmljivo svjedoči Gundulićeva 'Dubravka' - stihovi koje s pravom možemo smatrati i prvom europskom himnom slobodi", rekao je predsjednik Tuđman. "Dubrovčani su zajedno sa sinovima i kćerima iz čitave hrvatske domovine, kako u cijeloj povijesti, tako i u ovodobnom domovinskom ratu branili i obranili i svoj grad i svoju hrvatsku samobitnost, svoju ljepotu i svoju višestoljetnu kulturu", naglasio je dr. Tuđman, podsjetivši kako se "agresori željeli, ne samo pokoriti, osvojiti grad, već mu i oduzeti hrvatsku dušu, podvaljujući mu nekakvu tobožnju eksteritorijalnost, prisvajajući pravo na dubrovačke stečevine kao na dio nekakve srpske ili jugoslavenske kulture". Predsjednik Tuđman istaknuo je da je Dubrovnik baš u domovinskom ratu cijelim svojim bićem dokazao da je bio i ostao simbolom svega hrvatstva. Dubrovnik se junački suprotstavio agresiji i u najtežim okolnostima, sačuvavši uz pomoć cijele hrvatske domovine svoju opstojnost, pa i tradiciju svoga festivala, ne prekidajući djelatnost kazališta, koncertnih i drugih priredaba. I Dubrovnik je poput Vukovara, dodao je Predsjednik, postao simbol borbe hrvatskoga naroda za njegovu slobodu i državnu nezavisnost. Predsjednik je u svom govoru naglasio da će Dubrovnik sutra posjetiti američka državna i poslovna delegacija, koju će predvoditi ministar trgovine u Vladi predsjednika Clintona, gospodin Mickey Kantor. Visoko izaslanstvo s gospodinom Kantorom nastavlja plemenitu misiju tragično stradalog ministra Rona Browna i njegova izaslanstva, rekao je predsjednik Tuđman, dodavši da je njihov dolazak u Dubrovnik priznanje tom gradu. Ocijenivši kako će taj posjet biti daljnji poticaj prijateljskim odnosima Hrvatske i vodeće svjetske sile Sjedinjenih Američkih Država, dr. Tuđman je izrazio uvjerenje "da će Dubrovnik znati na dostojan način sačuvati uspomenu na tragičnu žrtvu Rona Browna i njegovih suradnika, radi njegovanja trajnijeg prijateljstva između hrvatskog i američkog naroda". "Nakon svega što smo postigli i ne samo opstali, nego čvrstinom demokratskoga poretka, voljom i snagom svoga naroda, izvojevali takve ratne pobjede da smo promijenili strateške odnose i postali respektabilna sila u ovom dijelu Europe, suočeni smo s namjerom da nas se ponovno uključi na Balkan", podsjetio je predsjednik Tuđman i dodao kako "tamo svojim geopolitičkim položajem, kao srednjoeuropska i sredozemna zemlja, svojom poviješću i kulturom nikada nismo pripadali, osim onih 70 godina za hrvatski narod nesretne jugoslavenske epizode". "O tome svjedoči", rekao je Predsjednik, "i ovaj najjužniji dio Hrvatske s Dubrovnikom, čitavim svojim bićem, svojim gradom, svojim Konavlima, svakom svojom ulicom, svakom svojom palačom i umjetničkom rukom oblikovanim kamenom, neprijeporno zboreći o pripadnosti Hrvatske zapadnoeuropskom civilizacijskom krugu". Predsjednik je istaknuo da o tome svjedoče i djela mnogih Dubrovčana, ali i ljudi iz drugih krajeva Hrvatske, navodeći Ruđera Boškovića, Nikolu Božidarevića, Marka Marulića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Ivana Česmičkog, Franju Petrića i druge hrvatske umove, koji su bili poznati i priznati u Europi svoga vremena. "Dubrovnik je stoljećima mogao biti cijeloj Europi uzorom uspješnosti na brojnim područjima, od pomorstva i trgovine do diplomacije i umjetnosti, a do današnjih dana ostao je simbolom i svjedokom življenja vrhunske hrvatske i europske civilizacije", naglasio je Predsjendik Republike, dodavši: "I upravo zbog toga, zbog hrvatske povijesti, ali prije svega zbog onog što je Hrvatska danas, budite uvjereni da ćemo se odlučno suprotstaviti namjerama koje su se rodile u nekim međunarodnim krugovima da nas se na ovaj ili onaj način ugura u neke nove balkanske asocijacije, euroslavije ili unije jugoistočne Europe". Pri tom je istaknuo kako Hrvatska čitavim svojim bićem s ponosom može isticati svoju pripadnost srednjoj Europi i Sredozemlju. "Hrvatska je usprkos posljedicama rata i nebrojenim poteškoćama koje je za sobom ostavio komunizam, već sada toliko gospodarski i obrambeno jaka da ne mora prihvatiti prijedloge koji su suprotni njezinim interesima", ocijenio je dr. Tuđman i naglasio: "Mi želimo u euro-atlanske gospodarske i sigurnosne sustave, ali više ne prihvaćamo nametanje tuđe volje i interesa suprotnih našemu biću. Hrvatska je svjesna svoje uloge čimbenika stabilnosti mira i izgradnje novog međunarodnog poretka u ovom dijelu Europe". Ujedno je podsjetio da je Hrvatska svojom konstruktivnom politikom, omogućila washingtonske i daytonske sporazume i stvaranje Federacije u BiH. "Upravo smo s toga potaknuli normalizaciju odnosa i sa svim svojim susjedima na načelu međusobnog priznanja", rekao je predsjednik Tuđman i podsjetio da su odnosi suradnje u srednjoj i južnoj Europi pa i na susjednom Balkanu i u našem interesu. "Gledajući ovdje ovaj ponosni stijeg na kojem se vijori velika riječ Libertas, svaki se hrvatski čovjek prisjeća kolika je bila cijena za postizanje hrvatske slobode i samostalnosti. Svaki hrvatski čovjek zna da mu je dužnost, u prvom redu, štititi i promicati na svim područjima interese svoje domovine. Sva, pa i najnovija nas povijest uči da svijet prihvaća i poštuje snažne, odgovorne i samosvjesne, samo one koji se sami mogu brinuti o sebi i biti od pomoći, a ne na teret drugima. Upravo stoga, to je misao vodilja, koje se moramo držati, to je put kojim suvremena Hrvatska želi i mora kročiti. Snaga našeg gospodarstva, našeg međunarodnog položaja, naše demokracije i sveukupnog ustrojstva državne uprave i prije svega snaga nacionalnog jedinstva cijelog hrvatskog naroda domovinske iseljene Hrvatske, jamstvo su naših uspjeha na putu razvitka naše domovine u zemlju svih ljudskih sloboda, gospodarskog i kulturnog boljitka". Tim je riječima predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman zaključio svoj govor, proglasivši 47. Dubrovački ljetni festival otvorenim. Pozdravljajući nazočne uglednike i sudionike Festivala, gradonačelnik Dubrovnika Nikola Obuljen je istaknuo kako je "Festival okrenut svijetu da svi upoznaju naša umjetnička dostignuća, a sve strane umjetnosti koje ćemo vidjeti približit će svijet našem narodu". Obuljen je dodao da "Dubrovnik tako nije prozor u svijet kroz koji se gleda, već vrata prema Europi i svijetu kroz koja su prohodile sve kulturne vrijednosti čovječanstva". Prisjećajući se kako "muze nisu zašutjele ni onda kada je oružje progovaralo naglasio je da "danas kada podižemo srušeno i spaljeno obnavljamo i duh našega naroda". U programu svečanog otvaranja 47. dubrovačkog ljetnog festivala koji je naslovljen "Rogobor u Dubravi" rađen je po scenariju Vlaha Bogišića i Hrvoja Ivankovića, u režiji Želimira Mesarića, a sudjelovali su dubrovački, zagrebački, osječki i splitski glumci, članovi ansambla predstave "Napjevi gradova", ansambl Capella Ragusina i folklorni ansambl Linđo. Scenarij ovogodišnjeg otvoranja 47. dubrovačkog ljetnog festivala sastavljen je od fragmenata djela hrvatske (poglavito dubrovačke) i svjetske književne baštine, kao podložak za klasični kazališni čin primjeren vremenu i prostoru, a u sam ceremonijal prvi puta je uveden i veliki televizijski ekran smješten ispod zvonika koji je iskorišten za prikazivanje dva kraća video filma. Tijekom 45 festivalskih dana publika će moći vidjeti 61 izvedbu glazbe, drame i folklora na 19 prostora uz sudjelovanje više od tisuću umjetnika iz Hrvatske i 13 zemalja svijeta i Europe. Neposredno pred početak ceremonijala svečanog otvaranja po izlozima prodavaonica na središnjoj dubrovačkoj ulici Stradunu otvorena je izložba slika "Stradun, galerija 96", talijanskih umjetnika iz Ravenne, a koje su priredili Poglavarstvo grada Dubrovnika, provincija Ravenna i Dubrovački ljetni festival. Nakon svečanog otvaranja upriličena je i dubrovačka festivalska noć uz vatromet te bogati zabavni program do ranih jutarnjih sati. Na svečanom otvorenju Dubrovačkog ljetnog festivala nazočni su bili potpredsjednik hrvatskoga Sabora Stjepan Radić, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas Hodak, ministar kulture Božo Biškupić, župan dubrovačko-neretvanski dr. Jure Burić, biskup dubrovački msgr. Želimir Puljić, zapovjednik stonskoga zbornog područja HV general bojnik Milivoj Petković, ravnatelj festivala Tomo Vlahutin, predsjednik Vlade BiH Hasan Muratović, 30-ak inozemnih diplomata akreditiranih u RH, predstavnici gradova prijatelja Dubrovnika i drugi. (Hina) šh/kt mć 110103 MET jul 96