ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Uz procjenu gospodarskog rasta u Hrvatskoj od pet posto godišnje, do 2010. godine proizvodnja električne energije trebala bi rasti po stopi od 5,5 posto. Stoga bi u razdoblju do 2010. bilo potrebno
izgraditi energetske objekte snage 900 do 1200 megavata (MW) i to oko 400 MW u plinskim elektranama, oko 300 MW u termoelektranama na uvozni ugljen (u to nije uračunata TE Plomin II) te oko 200 MW u hidroelektranama, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare o Prijedlogu osnova energetske politike Republike Hrvatske do 2010. godine.
ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Uz procjenu gospodarskog rasta u Hrvatskoj
od pet posto godišnje, do 2010. godine proizvodnja električne energije
trebala bi rasti po stopi od 5,5 posto. Stoga bi u razdoblju do 2010.
bilo potrebno izgraditi energetske objekte snage 900 do 1200 megavata
(MW) i to oko 400 MW u plinskim elektranama, oko 300 MW u
termoelektranama na uvozni ugljen (u to nije uračunata TE Plomin II)
te oko 200 MW u hidroelektranama, istaknuto je na današnjoj
konferenciji za novinare o Prijedlogu osnova energetske politike
Republike Hrvatske do 2010. godine. #L#
Taj je prijedlog izrađen u okviru "Projekta: razvoj i organizacija
hrvatskog energetskog sektora" (PROHES), a nakon jučerašnje rasprave
na Upravom odboru PROHES-a predloženo je da se taj materijal nazove
Energetska strategija RH do 2010. godine, izvijestio je predsjednik
Upravnog odbora PROHES-a Vladimir Kramberger. Nakon usvajanja na
Upravnom odboru, dokument se upućuje ministru gospodarstva, a potom,
pojasnio je Kramerger, može biti upućen u daljnju proceduru pred
hrvatsku Vladu te, bude li potrebno, pred Sabor RH.
Glede izbora energenata, sugestija je, po riječima voditelja
istraživačkog tima PROHES-a dr. Gorana Granića, da ključni energent za
neposrednu potrošnju bude plin, a da se u proizvodnji električne
energije do 2010., uz daljnje iskorištenje dijela hidropotencijala,
uspostavi ravnoteža plina i ugljena.
Obzirom na procjenu da će se u strukturi energenata sve više
smanjivati udio domaćih izvora (sa sadašnjih 60 posto procjenjuje se
da će taj udio do 2010. pasti na oko 40 posto), Hrvatska mora voditi
računa o stabilnosti opskrbe energentima. Dr. Granić pritom ističe da
je, osim uvoza plina iz Rusije, potrebno osigurati još jedan ili dva
pravca opskrbe plinom. Slično je i s električnom energijom gdje je, uz
postojeću povezanost s Europom preko Slovenije, potrebno osigurati još
jedan pravac (povezivanje 400 kilovoltnim dalekovodom s Mađarskom).
Mora se, mišljenje je dr. Granića, poraditi na srednjeeuropskom
tržištu energije, jer Hrvatska, kao većina srednjeeuropskih zemalja,
nije u stanju unutar zemlje stvoriti kvalitetno tržište.
Srednjeeuropsko će se tržište, drži dr. Granić, pozicionirati u
sljedećih pet godina, vjerojatno u obliku 'energetskog poola'.
(Hina) bn ds
111609 MET jul 96