OLIMPIJADU U ATLANTI FINANCIRAJU UGLAVNOM SPONZORI

ATLANTA, 10.srpnja - (Hina/AP) - U Atlanti je postavljena nova statua osnivača modernih Olimpijskih igara Pierrea de Coubertina. #L# Statua ima pozu koja upozorava na to koliko se, od davnih dana staroga baruna pa do danas, sve promijenilo. Gledano iz određenog kuta, naime, čini se kao da de Coubertin izlazi iz svojeg postolja ukrašenog grčkim stupovima i ulazi ravno u "Bud World", paviljon zabave i jedan u nizu komercijalnih objekata koje su u Atlanti zbog Olimpijskih igara postavili njihovi sponzori, velike svjetske kompanije. Što bi de Coubertin, za kojega je svrha Olimpijskih igara prvenstveno bila pridonijeti razvoju čovječanstva, mislio o tom načinu zabave, teško je zamisliti. Ali jedno je sigurno: u olimpijskoj godini kao što je ova teško bi bilo zamisliti šetnju jednim suvremenim gradom kao što je Atlanta, a da pritom čovjek ne bude sa svih strana doslovce bombardiran olimpijskim zastavicama, plakatima, štandovima, pozornicama i natpisima ukrašenim logotipima raznih kompanija. Kada bi se pritom, ne daj bože, odlučio na bilo kakvo kriminalno djelo, uhitili bi ga i priveli čuvari reda koji o pojasu umjesto uobičajenih futrola za pištolje nose futrole u obliku popularnog osvježavajućeg pića Powerade, naravno, neizbježno okićene raznim logotipima. Pripreme za igre u Atlanti, koje su u pravom američkom stilu već sad prilično prešle sve ikad napravljeno i uopće zamislivo na bilo kojoj Olimpijadi, omogućile su velike korporacije Coca-Cola, Budweiser, AT-and-T, McDonald's, Swatch i još neki drugi poslovni divovi. I tako je centar Atlante postao centar Coca-Colinog Olimpijskog grada, novi dom zabavnog centra Bud Worlda i njegova prigodnog parka nazvanog Clydesdale Park, Svjetskog olimpijskog sela kompanije AT-and-T i svijetlo-plavoga golemog kukca nazvanog "Stoljeće pokreta", kojeg je postavila kompanija General Motors Corp. Kompanije koje se za tu prigodu nisu odlučile predstaviti sličnim turističkim atrakcijama, umjesto toga imaju svoje logotipe postavljene na nezaobilaznim olimpijskim zastavicama postavljenim na svim uličnim svjetiljkama u gradu. Michael Jacobson, autor knjige "Pošast zvana marketing" i bivši direktor Centra za komercijalna istraživanja, smatra da bi ljudima prisutnost na Olimpijskim igrama moglo postati nešto slično prisutnosti na profesionalnim skupovima od prije 50 godina, na koja su ljudi odlazili slušati stručna predavanja, umjesto čega danas odlaze na izložbe i razne sajmove zamišljene prvenstveno kao sredstvo zarade. "Bit će sigurno puno onih koji će doći na Olimpijske igre, ali će posjetiti samo sajmove, atletika je u današnje doba postala nekom vrstom popratne svečanosti", kaže Jacobson. Komercijalizacija Olimpijade, dakako, nije rođena u Atlanti, ali očito je da će ovogodišnje Olimpijske igre, koje počinju 19. srpnja, čitavoj ideji dati novo značenje. Neke su velike svjetske kompanije, pored toga što su uložile stotine milijuna dolara na reklame, platile ogromne svote novaca, neke čak i do 40 milijuna dolara, za prava na služenje olimpijskim simbolima - prstenovima i bakljom, što će sigurno iskoristiti na najbolji mogući način i ne samo vratiti uloženo, već i prilično zaraditi. Olimpijada je još od 1984. godine, kad su ljetne Olimpijske igre u Los Angelesu nekima donijele nezamislivo ogromne zarade, postala omiljenom metom svih onih koji priželjkuju to isto. Veliki sponzori, Coca-Cola, IBM i McDonald's, već su uložili ogroman novac u Olimpijadu koja će biti priređena u sljedećem stoljeću. Igre u Atlanti predstavljaju osobito laku metu za kompanije gladne dobrih marketinških poteza i zbog toga što se čitav spektakl prilično oslanja na njihovo financiranje. Iako i porezni obveznici daju svoj doprinos Igrama za takve stvari kao što su osiguranje ili dotjerivanje putova i ulica u svotama koje se penju na više milijuna dolara, najvažniji dio novca ipak dolazi iz privatnog sektora. Naime, od ukupno 1,7 milijardi dolara uloženih u Olimpijadu u Atlanti, čak trećina dolazi od sponzora. (Hina) gt fs 101421 MET jul 96