VARŠAVA, 9. srpnja (Hina) - Posjet hrvatskog premijera Zlatka Mateše Republici Poljskoj prvi je službeni posjet na toj razini između Republike Poljske i Republike Hrvatske, a cilj mu je uspostaviti što bolju gospodarsku suradnju dviju
zemalja za što postoje velike mogućnosti.
VARŠAVA, 9. srpnja (Hina) - Posjet hrvatskog premijera Zlatka Mateše
Republici Poljskoj prvi je službeni posjet na toj razini između
Republike Poljske i Republike Hrvatske, a cilj mu je uspostaviti što
bolju gospodarsku suradnju dviju zemalja za što postoje velike
mogućnosti. #L#
U protekle dvije godine znatno su pojačani poljsko-hrvatski
gospodarski kontakti na razini vlada, gospodarskih komora, proizvodnih
i trgovačkih poduzeća, ponajprije između stotinjak novoosnovanih
privatnih tvrtki koje sudjeluju u trgovinskoj razmjeni između Poljske
i Hrvatske.
U dosadašnjim bilateralnim odnosima Hrvatska i Poljska potpisale su
pet međuvladinih ugovora i to Opći sporazum o gospodarskoj suradnji, o
međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i stvari te sporazume o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, o poticaju i zaštiti ulaganja i
Ugovor o zračnom prometu.
Veličina i otvorenost poljskog tržišta stvaraju široke mogućnosti
plasiranja hrvatske robe, dok bogati sirovinski, poljodjelski i
industrijski resursi Poljske koja ima 38 milijuna stanovnika čine
bogatu izvoznu ponudu za hrvatsko tržište.
To je i mogućnost za povećanje robne razmjene između dviju zemalja
koja sada iznosi svega 93 milijuna dolara godišnje.
Glavni izvoznik iz Republike Hrvatske je
koprivnička Podravka a potom među hrvatskim poduzećima slijede
Tvornica papira Rijeka, Istravinoexport Rijeka, Badel, Zagreb,
Varteks, Varaždin, Dina-Petrokemija Omišalj, Pliva Zagreb, Elka itd.
Elka je ujedno i najveći uvoznik među hrvatskim poduzećima, a potom
slijede PIK Vrbovec koji uvozi meso, zatim INA-Petrokemija Kutina
(sumpor), Podravka (sušeno voće), Hrvatske željeznice itd. Valja
napomenuti da je robna razmjena između Hrvatske i Poljske približno
izbalansirana a u prvih četiri mjeseca ove godine iznosila je oko 25
milijuna dolara. Svoja predstavništva u Poljskoj imaju Podravka,
Pliva, Ferimport i Astra.
Od 1990-te u Poljskoj je počeo proces prestrukturiranja i
transformacije društveno-političkih odnosa, kao i gospodarskih u
pravcu tržišnog poslovanja.
Proces privatizacije osim u brodograđevnim djelatnostima,
telekomunikacijama i velikim državnim rudnicima gotovo je završen i to
je omogućilo dolazak stranog kapitala u Poljsku.
Republika Poljska dobila je i velike zajmove od Europske i Svjetske
banke, a velika prednost dana joj je oprostom od plaćanja dugova
članicama Pariškog i Londonskog kluba.
Ukupna robna razmjena Poljske u prošloj je godini iznosila oko 52
milijarde dolara od čega za izvoz otpada gotovo 23 milijarde a na uvoz
29 milijardi dolara. Bruto društveni proizvod u 1995. iznosio je 115
milijardi dolara što je za 20-tak milijardi više negoli u '94. U
odnosu na '94. u prošloj je godini smanjena i stopa nezaposlenosti sa
16 na 14,9 posto, a inflacija sa 29,5 na 21,6 posto.
Prosječna plaća u Poljskoj u prošloj je godini iznosila 294 dolara
što je za 51 dolar više u odnosu na prethodnu godinu.
Rast bruto društvenog proizvoda u '95. je porastao na 7,0, u odnosu
na '94. kada je bio 5,2 posto.
Poljska je članica CEFTE (Zona slobodne trgovine u Srednjoj Europi,
koju još čine Slovačka, Češka, Mađarska i Slovenija). Poljska je i
pridružena članica Europske unije.
Poljski Parlament je dvodomni i sastoji se od Senata i
Sejma. U Sejmu od 460 zatupničkih mjesta 300 ima koalicija Udružene
ljevice i Seljačke stranke, a prva oporbena stranka je Stranka
demokršćana.
(Hina) sšh sb
091637 MET jul 96