MOSKVA, 5. srpnja (Hina/AFP) - Zastupnici donjeg doma ruskog parlamenta su u petak odlučili vratiti dio umjetničkih djela konfisciranih tijekom Drugog svjetskog rata, posebice u Njemačkoj.
MOSKVA, 5. srpnja (Hina/AFP) - Zastupnici donjeg doma ruskog
parlamenta su u petak odlučili vratiti dio umjetničkih djela
konfisciranih tijekom Drugog svjetskog rata, posebice u Njemačkoj. #L#
Prema zakonu kojeg je prihvatila Duma dio umjetničkih djela
konfisciranih tijekom rata će moći biti vraćen ako su dotične zemlje
predale zahtjeve za povratom prije potisivanja mirovnog sporazuma sa
SSSR-om.
Prema zakonu zahtjev za povratom koji je sastavljen nakon
potpisivanja mirovnog sporazuma ne može biti prihvaćen jer sporazum
određuje da je svako kasnije potraživanje neutemeljeno.
Rusija će moći vratiti kultne predmete koji su pripadali privatnim
dobrotvornim oranizacijama koji nisu služili za fašističke vojne ni
propagandne svrhe, precizirao je glasnogovornik informativne službe
Dume.
Ti umjetnički predmeti koji su pripadali osobama koje su se borile
protiv fašizma i koje su najprije konfiscirali nacisti, također će
moći biti vraćeni.
Ruski parlament drži da će umjetnička djela moći biti vraćena
Njemačkoj ako je ona sastavila zahtjev prije 1. veljače 1950.
Glede drugih zemalja, Duma je odredila još ranije granične datume
koji odgovaraju mirovnim sporazumima potpisanim s tim zemaljama i
SSSR-om: 15. ožujka 1948. za Bugarsku, Mađarsku, Italiju, Rumunjsku,
i 15. rujna 1948. za Finsku.
Od stupanja na snagu tog zakona zemlje će imati 18 mjeseci da ponovno
sastave zahtjeve.
"Umjetnički predmeti koji se potražuju ne smatraju se vlasništvom
Rusije", dodao je taj glasnogovornik.
Umjetnička djela za koja nije napisan nikakav zahtjev prije tih
graničnih datuma se smatraju "kompenzacijom za gubitke" koje je
pretrpio SSSR tijekom Drugog svjetskog rata, i oni su vlasništvo
Rusije.
Agencija Itar TASS je naglasila da je svrha tog zakona "riješiti
probleme koji traju 50 godina i zadiru u odnose Rusije s nizom
europskih vlada, posebice Njemačkom i Italijom".
Zakon koji je prihvatila većina (303 glasova) još treba potvrditi
godrnji dom parlamenta, Vijeće federacije i zatim ga treba potpisati
predsjednik Boris Jeljcin.
(Hina) tm mm
052228 MET jul 96