SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 4. srpnja (Hina) MOSKVA - Nakon 99 posto prebrojanih glasačkih listića Boris Jeljcin je zadržao veliku prednost u drugom krugu ruskih predsjedničkih izbora pred svojim komunističkim protivnikom Genadijom Zjuganovom. Središnje izborno povjerenstvo objavilo je podatke točno u podne (8.00 sati po srednjoeuropskom vremenu), prema kojima je Jeljcin osvojio 53.70 posto, a Zjuganov 40.41 posto glasova. Dosad je povjerenstvo obradilo 72.5 milijuna listića od 73 milijuna glasača koliko ih je izašlo na izbore. MOSKVA - Predstavnik ruske izborne komisije je potvrdio da je Boris Jeljcin pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora. "Prema prvim rezultatima možemo smatrati da je Boris Nikolajevič Jeljcin izabran za predsjednika", izjavio je novinarima tajnik središnje izborne komisije Aleksander Vešniakov. Konačan službeni rezultat, utemeljen na zapisnicima regionalnih izbornih komisija, mogao bi, kako je najavljeno, biti objavljen u nedjelju ili u ponedjeljak. MOSKVA - Komunistički kandidat Genadij Zjuganov, koji je u drugom krugu ruskih predsjedničkih izbora izgubio od Borisa Jeljcina, čestitao je ruskom predsjedniku na njegovoj pobjedi izražavajući nadu da će Rusija "izaći iz krize". "U svom brzojavu Jeljcinu izrazio sam nadu da će zahvaljujući naporima svih Rusa moći izaći iz krize te da će njezin narod moći uživati u budućnosti koju zaslužuje", izjavio je Zjuganov koji je u drugom krugu izbora osvojio 40,41 posto glasova. POMORSKA BAZA PATUXENT - Američki predsjednik Clinton čestitao je ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu na ponovnom izboru te je pozdravio izbor ruskoga naroda koji je "okrenuo leđa tiraniji". "Čestitam predsjedniku Jeljcinu na ponovnom izboru", kazao je Clinton na svečanosti održanoj u povodu Dana nezavisnosti SAD u pomorskoj bazi Patuxent u Marylandu. "Također želim čestitati i ruskome narodu na ovom događaju", kazao je američki predsjednik. "Ovo je povijesni uspjeh. Rusi su okrenuli leđa tiraniji i kreću prema slobodi. Sa svojim čelnicima upravo preskaču prepreku na putu prema izgradnji nove trajne demokracije ", kazao je američki predsjednik. WASHINGTON - Američki mediji ocjenjuju da je pobjeda Borisa Jeljcina na predsjedničkim izborima u Rusiji pokazala opredjeljenje glasača za demokraciju i tržišnu ekonomiju. Snage demokracije i reformi odnijele su važnu, ali ne i konačnu pobjedu u Rusiji, ocjenjuje urednički komentar "New York Timesa", a "Washington Post" ističe da je ruska demokracija dobila još jednu šansu. Mediji podsjećaju i na to da neposredna budućnost zemlje ipak nije tako sigurna, kao što su to pokazali rezultati izbora, obzirom na nepoznanice o zdravlju ruskog predsjednika. ZAGREB - Izaslanstvo Parlamantarne skupštine Vijeća Europe koje je u Rusiji pratilo drugi krug predsjedničkih izbora ocijenilo je da su izbori bili slobodni i pravedni. "Parlamentarci Vijeća Europe zaključili su da su izbori bili dobro pripremljeni i organizirani na slobodan i pravedan način", navodi se u priopćenju koje je izdalo Vijeće Europe. Promatrači su zamijetili i da su predstavnici oba predsjednička kandidata bili nazočni na većini glasačkih mjesta, te da je odaziv glasača bio zadovoljavajući. "Ovi su izbori nedvojbeno pokazali da je Rusija učinila važan korak u svom demokratskom procesu", zaključili su promatrači Vijeća Europe. LJUBLJANA - Predsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić boravio je u četvrtak poslije podne u posjetu Republici Sloveniji, gdje je s predsjednikom vlade Janezom Drnovšekom i svojim domaćinom vršiteljem dužnosti ministra vanjskih poslova Zoranom Thalerom razgovarao o bilateralnim pitanjima i multilateralnoj suradnji dviju država. Kako je nakon razgovora izjavio dr. Granić, razgovaralo se u otvorenom, prijateljskom i konstruktivnom duhu, a susret je donio i više konkretnih rezultata. Granić i Thaler rekli su da je bilo riječi i o multilateralnoj suradnji dviju država, pri čemu je izneseno zadovoljstvo približavanjem Slovenije Europskoj uniji i Hrvatske Vijeću Europe. SKOPLJE - Više od 10.000 Albanaca demonstriralo je u četvrtak u Tetovu protiv uhićenja rektora nelegalnog albanskog sveučilišta u Makedoniji. Rektor Fadil Sulejmani trebao bi za nekoliko dana početi odsluživati jednogodišnju kaznu zbog poticanja na pobunu. Optužen je nakon demonstracija održanih 1995. godine, tijekom kojih je u okršaju s policijom poginula jedna osoba. Demonstranti su također tražili da se ozakoni rad sveučilišta te da se ono uključi u makedonski sustav obrazovanja. BUDIMPEŠTA - Predstavnici vlada Hrvatske, BiH i Jugoslavije sastali su se u Budimpešti na poziv posebnog izaslanika Visokog povjerenstva za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR) kako bi razgovarali o problemima izbjeglica i prognanika u svojim zemljama. Voditelji odgovarajućih vladinih ministarstava i komisija iznijeli su na sastanku probleme i prijedloge regionalnih planova za povratak, integraciju te smještaj izbjeglica i prognanika. Razmotrene su i mogućnosti daljnjih konzultacija među zemljama sudionicama. Sastanak je sazvao posebni izaslanik i vršitelj dužnosti voditelja Misije UNHCR-a u BiH Soren Jessen-Petersen. BRUXELLES - Internet će po prvi put do sada biti upotrijebljen za traženje osoba nestalih u ratu, priopćio je u četvrtak Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC). "Još ne znamo hoće li to biti učinkovito. Do sada nismo postigli nikakve rezultate, ali želimo probati sva raspoloživa sredstva", izjavila je belgijska predstavnica u ICRC Catherine Deman na konferenciji za novinstvo na kojoj se govorilo uglavnom o naporima organizacije u traženju oko 11.000 osoba koliko ih je nestalo tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije. Potraga, koja je počela u ožujku, proširena je prošli mjesec kada su svim uredima ICRC-a poslani popisi nestalih osoba. Popisi nestalih mogu se pronaći i na Internetovoj World Wide Web site adresi (http:/www.cicr.org), izjavila je Deman. ZAGREB - Ekshumacija Hrvata u Ovčari koje su Srbi pobili nakon ulaska u Vukovar započet će najkasnije 1. rujna kao dio istraživanja haškog suda za ratne zločine, rekli su u Zagrebu potpredsjednik hrvatske vlade dr. Ivica Kostović i stručnjak za sudsku medicinu William Haglund (Viljem Heglend). "Očekujemo da će ekshumacija početi ne kasnije od 1. rujna", rekao je Kostović naglašavajući kako odluku o početku radova na Ovčari donosi Međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu. Cijeli posao će obaviti stručnjaci sudske medicine iz američke organizacije 'Liječnici za ljudska prava' (Physicians for Human Rights-PHR) iz Bostona. Predstavnik organizacije William Haglund ocijenio je da će ekshumacija početi najkasnije prvoga rujna. DEN HAAG - UN i NATO nisu uspjeli osigurati vitalnu logističku i vojnu potporu UN-ovim mirovnim snagama za vrijeme prošlogodišnjeg napada bosanskih Srba na Srebrenicu, rekao je danas u Den Haagu nizozemski pukovnik Ton Karremans pred sucima Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije. "Nismo dobili nikakvu podršku", rekao je pukovnik Ton Karremans bivši zapovjednik 400 nizozemskih vojnika, koji su u sklopu UN-ovih mirovnih snaga bili zaduženi za zaštitu muslimanske "sigurnosne zone" u Srebrenici. Karremans je svjedočio na saslušanju radi predočenja dokaza u slučaju protiv čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog zapovjednika generala Ratka Mladića optuženih za genocid tisuća Muslimana. DEN HAAG - General Hans Couzy, zapovjednik glavnog stožera nizozemske vojske, optužio je u jednom televizijskom interviewu Francusku za pad muslimanske enklave Srebrenice. U tom je interviewu nizozemski časnik izjavio kako je zapovjednik UNPROFOR-a za bivšu Jugoslaviju francuski general Bernard Janvier (Bernar Žanvje) odbio zatražiti zračnu potporu kao pomoć nizozemskim plavim kacigama smještenim u Srebrenici. "Ne znam tko je u Parizu dao naredbe Janvieru da odbije zatražiti zračnu potporu, ali znam da ih je on poslušao", izjavio je Couzy koji od četvrtak ide u mirovinu. STOCKHOLM - Hoće li se izbori u BiH održati u rujnu dok optuženi ratni zločinci čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić i njihov vojni zapovjednik Ratko Mladić ostaju na političkoj sceni, ključno je pitanje koje će Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razmotriti idućeg tjedna, javlja Reuter. OESS, čija će se parlamentarna skupština sastati u petak u Stockholmu, zadužena je za organiziranje i provedbu izbora u BiH. Glasnogovornica OESS-a Eva Rosengren je izjavila da će ta organizacija koja okuplja 54 države morati odlučiti hoće li se izbori u BiH održati ako čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić i dalje bude na političkoj sceni. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. primio je u prvu službenu audijenciju talijanskog premijera Romana Prodija. Tradicionalna papinska audijencija s novim čelnicima talijanske vlade namijenjena je naglašavanju posebnih odnosa između Vatikana i Italije. Prodi je izjavio da je talijanska svjetovna država sposobna priznati "duhovnu prisutnost" religije. TIRANA - Vladajuća Demokratska stranka pozitivno je odgovorila na službeni zahtjev vodeće oporbene Socijalističke stranke, koja je pozvala demokrate na dijalog, javlja albanska agencija ATA. Dijalog je posebnom rezolucijom zatražilo i Vijeće Europe. Predsjednik Demokratske stranke Tritan Shehu (Šehu) izjavio je danas da je prihvatio poziv za sastanak sa socijalistima, koji se treba održati idući utorak. DEN HAAG - Proces protiv Dražena Erdemovića, Hrvata u vojsci bosanskih Srba kojeg je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) optužio za zločine protiv čovječnosti i sudjelovanje u pokolju počinjenom nakon pada Srebrenice, odgođen je, priopćeno je u četvrtak iz suda u Den Haagu. (Hina) mm 042103 MET jul 96