RIM, 4. srpnja (Hina/AR) - Najveća talijanska sindikalna konfederacija CGIL, koja je uvijek bila vezana uz ljevicu, počela je napadati mjere vlade lijevog centra premijera Romana Prodija, no ipak je povukla prijetnju da će
organizirati štrajk.
RIM, 4. srpnja (Hina/AR) - Najveća talijanska sindikalna konfederacija
CGIL, koja je uvijek bila vezana uz ljevicu, počela je napadati mjere
vlade lijevog centra premijera Romana Prodija, no ipak je povukla
prijetnju da će organizirati štrajk. #L#
Talijanska je vlada ovih dana donijela mjere kojima želi poravnati
državni proračun za ovu godinu za 16.000 milijardi lira i najavila da
će proračun za sljedeću godinu biti uravnotežen, odnosno smanjen za
50.000 milijardi lira. Planirana inflacija u 1997. iznosila bi 2,5
posto.
Sindikat CGIL, koji je u utorak otvorio svoj kongres u Riminiju,
napao je gospodarske mjere Prodijeve vlade. Glavni tajnik CGIL-a
Sergio Cofferati izjavio je u povodu toga da je sindikat neovisan i
nestranački, pa prema tome može napadati i vladu lijevog centra, koji
čine stranke koje su uvijek podupirale sindikalne zahtjeve.
Najžešći sindikalni napad usmjeren je na programiranu inflaciju, jer
bi ona mogla značiti velike promjene u dogovoru sindikata i vlade o
plaćama. Zatim, vladi se zamjera da nije utvrdila mjere kojima bi se
povećao broj zaposlenih. Trenutačno Italija ima oko tri milijuna
nezaposlenih, što znači da više od 11 posto radno sposobnog
stanovništva traži posao, a među njima i mnogo mladih.
Brzojavno se ispričavši međunarodnim obvezama, Prodi nije bio na
otvaranju kongresa CGIL u Riminiju, na kojem su inače bili prisutni
čelnici najvećih talijanskih stranaka, među kojima i bivši premijer
desnog centra Silvio Berlusconi. No premijer se ipak, na putu prema
Bruxellesu, zaustavio u Riminiju kako bi pozdravio sindikalne
izaslanike - potez koji je naišao na odobravanje, bez obzira na to što
je Prodi čvrsto branio vladine gospodarske mjere.
Programirana inflacija se ne dira, rekao je Prodi, ali se o nekim
drugim stvarima može raspravljati. "Pokušajmo zajednički raditi na
ozdravljenju talijanskog gospodarstva kako bi Italija ušla u europsku
monetarnu uniju zajedno s najvažnijim državama", ponudio je Prodi, što
je Cofferati odmah prihvatio. Prodi je uz to najavio da će dio novca
od privatizacije državnih poduzeća biti usmjeren u poseban fond
namijenjen otvaranju novih radnih mjesta pa je tako, barem zasad,
uspostavljen mir između vlade i sindikata.
No vladinim mjerama nisu bili zadovoljni ni industrijalci, koji
smatraju da su učinjeni premali rezovi u javnoj potrošnji i da je
državni debalans još prevelik. Ministar blagajne Carlo Azeglio Ciampi,
bivši premijer i bivši guverner narodne banke Bance d'Italia, u
zastupničkom je odboru branio svoj i vladin pristup, tumačeći da bi se
u slučaju dobrih rezultata poslovanja početkom 1997. moglo razmišljati
o novom poravnavanju proračuna od oko 24.000 milijarde lira. Naime, u
sljedećoj bi godini cijeli manevar trebao iznositi čak 74.000
milijardi lira, ali Ciampi drži da to ne treba učiniti odjednom.
Prema njegovu mišljenju, optimistična očekivanja o razvoju konjukture
u Europi do kraja godine najavljuju i vjerojatno jačanje gospodarstva,
a time i veći dohodak, odnosno ulazak novca u državnu blagajnu. Tada
će se, kako smatra, moći provesti još jedno poravnavanje kako bi se
postigli parametri koje traži sporazum iz Maastrichta (Italija ima 4,4
posto odnos između deficita i bruto nacionalnog dohotka, a on bi
trebao iznositi 3 posto). Ne bude li tako, ostale će europske zemlje
morati razmišljati o izmjeni parametara iz Maastrichta. Imperativ te
vlade jest postići vrijednosti u gospodarstvu koje ima Njemačka,
objašnjava Ciampi.
I međunarodno tržište iskazuje povjerenje Italiji. Posljednjih godina
Italija je samo padala na tablici američke agencije Moody's o
pouzdanosti neke zemlje za ulaganja u njezino gospodarstvo, rađenoj na
temelju analize ključnih vrijednosti, među kojima je i državni dug.
Italija je do 1991. bila među najpouzdanijim svjetskim državama, da bi
nakon toga počela padati na ljestvici i dospjela do pete skupine
država u kojoj su, primjerice, Portugal, Malezija i Južna Koreja.
Upravo objavljena nova tablica smješta Italiju u višu, četvrtu skupinu
zemalja, u kojoj su Švedska i Tajvan. Pouzdanje u Italiju raste, a to
bi trebalo utjecati i na daljnji razvoj. Veliki rezovi u nepotrebnoj
državnoj potrošnji na svim razinama - predviđa se čak i smanjenje broj
agenata zaduženih za sigurnost političara - tome bi samo mogli
pridonijeti.
(Hina) st br
041454 MET jul 96