SAVJET NBH: DEVIZNE REZERVE NBH PREMAŠILE DVIJE MILIJARDE DOLARA

ZAGREB, 3. srpnja (Hina) - Savjet Narodne banke Hrvatske razmotrio je na današnjoj sjednici, pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Marka Škreba, ostvarivanje monetarne politike u lipnju i procjenu daljnjih gospodarskih i financijskih kretanja, te donio više odluka za provedbu novčane politike u srpnju, priopćeno je iz NBH. Prošlog mjeseca Narodna banka Hratske povećala je devizne rezerve na svojim računima za 72 milijuna dolara i one su po prvi put premašile iznos od 2 milijarde dolara. U srpnju se očekuje daljnji porast deviznih rezervi, uslijed uobičajenog sezonskog utjecaja i pojačane aktivnosti središnje banke na deviznom tržištu. To će biti osnovno područje monetarne aktivnosti, čiji kunski učinci bi trebali biti dijelom poništeni kroz povećani upis dobrovoljnih blagajničkih zapisa. Tečaj kune prema njemačkoj marki dosegao je dosad najnižu razinu, no uzme li se u račun kretanje cijena i valutnih tečajeva kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, realno stagnira već duže vrijeme na približno istoj razini. Veće promjene se i dalje ne očekuju. Savjet NBH donio je odluku o daljnjem smanjivanju stope upisa obveznih blagajničkih zapisa za 1,85 postotnih poena, nakon što je već u lipnju stopa upisa umanjena za 2,2 postotna poena. Budući da su poslovne banke pri obrazlaganju visokih aktivnih kamatnih stopa isticale i ovu obvezu, očekuje se da će ovakva odluka doprinijeti daljnjem smanjivanju kamata. Na tržištu novca tijekom posljednjih tjedana kamatna stopa pala je s oko 32 na oko 21 posto, a posljednjih dana i niže od toga. Za novu deviznu štednju oročenu duže od godinu dana bankama je ukinuta obveza deponiranja 40 posto iznosa takve štednje u inozemstvu. Savjet NBH smatra opravdanim da za kraća oročenja i štedne uloge po viđenju ostane dosadašnja obveza, jer bi moguće povlačenje tih sredstava u zemlju u razdoblju ionako visokog sezonskog deviznog priljeva moglo stvoriti dodatne pritiske na aprecijaciju tečaja i opasno suziti manevarski prostor stabilizacijski usmjerene monetarne politike. Glede treće dvadesetine "stare" devizne štednje, koja se odmrzavanjem od ovog mjeseca pretvara u novu, bankama je odobreno tromjesečno prijelazno razdoblje za dostizanje propisane 53-postotne pokrivenosti kratkoročnih deviznih obveza kratkoročnim deviznim potraživanjima, tako da do kraja rujna može iznositi 50 posto. Sve te mjere - uz pozitivne učinke započetog procesa sanacije banaka - trebale bi omogućiti zadovoljavajuću stabilnost i likvidnost u bankovnom sustavu, kao i niže troškove financiranja gospodarskim subjektima, a bez poticanja veće inflacije. Kao što je već objavljeno, cijene na malo bile su u lipnju za 0,5 posto veće nego u svibnju i 4,1 posto veće nego u prošlogodišnjem lipnju, a za pet mjeseci ukupno 3,3 posto više nego lani u istom razdoblju. Imajući u vidu da je lipanjski rast cijena usporen u odnosu na svibanjski, te da proizvođačke cijene rastu manje, procjenjuje se da bi i cjelogodišnja inflacija mogla i trebala ostati ispod 4 posto. Osim oprezne ali i fleksibilne monetarne politike, tome bi trebala doprinijeti i odgovarajuća politika plaća i javne potrošnje. Komercijalna banka Zagreb d.d. dobila je odobrenje za obavljanje platnog prometa i kreditnih poslova s inozemstvom. Budući da je udovoljila važećim zakonskim uvjetima, Štedionica za razvoj i obnovu d.o.o. Zagreb dobila je odobrenje za rad NBH. (Hina) pp ds 031824 MET jul 96